2021
Na
temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici
15. srpnja 2004. godine.
Broj:
01-081-04-2515/2
Zagreb, 21. srpnja 2004.
Predsjednik
Republike
Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I.
OSNOVNE ODREDBE
Članak
1.
(1)
Ovim se Zakonom utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja sudionika
i drugih subjekata u prometu na cesti i osnovni uvjeti kojima moraju
udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa; uređuju se pravila prometa na
cestama; sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe; dužnosti
u slučaju prometne nesreće; osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje
vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima; vuča
vozila; uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i
osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u
prometu.
(2)
Prometom na cesti, prema ovom Zakonu, podrazumijeva se promet vozila, pješaka i
drugih sudionika u prometu na javnim cestama i nerazvrstanim cestama koje se
koriste za javni promet.
Članak
2.
(1)
Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače:
1)
»cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na
kojima se obavlja promet,
2)
»javna cesta« je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko
može slobodno koristiti uz uvjete određene Zakonom i koju je nadležno tijelo
proglasilo javnom cestom,
3)
»autocesta« je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena
isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke
trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa
po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na
konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine
najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim
prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo
određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje
ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni
tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena
propisanim prometnim znakom,
4)
»brza cesta« je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih
vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolničke trake, koja ima sva raskrižja u
dvije ili više razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim
ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva
označena propisanim prometnim znakom,
5)
»cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila« je javna cesta s
najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen
siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju
kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je
kao takva označena propisanim prometnim znakom,
6)
»državna cesta« je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij
Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih
cesta,
7)
»županijska cesta« je javna cesta koja povezuje područje jedne ili više
županija,
8)
»lokalna cesta« je javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i
povezuje područje grada i/ili općine,
9)
»nerazvrstana cesta« je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj
osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski
putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori
parkirališta, benzinskih crpki i sl.),
10)
»zemljana cesta« je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenoga
kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti
ima izgrađen kolnik,
11)
»kolnik« je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet
vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih
traka,
12)
»prometna traka« je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija
je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom
smjeru,
13)
»prometna traka za spora vozila« je obilježeni uzdužni dio kolnika
namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost
prometa,
14)
»kolnička traka« je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u
jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih
traka,
15)
»prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi« je obilježeni uzdužni
dio kolnika na autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda kao i u
tunelima, galerijama i sl.,
16)
»prometna traka za ubrzavanje« je dio kolnika namijenjen za uključivanje
vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s
objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirališta, motela i
sl.),
17)
»prometna traka za usporavanje« je dio kolnika namijenjen za
isključivanje vozila iz prometnog toka na cesti,
18)
»biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji
se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i
propisanim prometnim znakom,
19)
»biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za
promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim
znakom,
20)
»nogostup« je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje
pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi
način,
21)
»obilježeni pješački prijelaz« je dio kolničke površine namijenjen za
prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim
znakovima obavijesti,
22)
»pješački otok« je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja
se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji
prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog
prometa,
23)
»pješačka zona« je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za
kretanje pješaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila
s posebnom dozvolom,
24)
»naselje« je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne
ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene
prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta,
25)
»zona smirenog prometa« je područje u naselju obilježeno propisanim
prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine
hoda pješaka i u kojem je dječja igra svugdje dopuštena,
26)
»raskrižje« je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili
više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem,
odnosno spajanjem cesta,
27)
»stajalište tramvaja ili autobusa« je dio površine ceste namijenjen
zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je
obilježen prometnim znakom,
28)
»vozilo« je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti,
osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni
pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreću brzinom
većom od brzine čovječjeg hoda,
29)
»vatrogasno vozilo« je motorno ili priključno vozilo namijenjeno za
gašenje požara,
30)
»radno vozilo« je motorno ili priključno vozilo na koje su ugrađeni
uređaji ili oprema za obavljanje radova i kojem je najveća dopuštena masa
izjednačena s masom vozila (npr. dizalica i sl.), a prema osobinama i
karakteristikama spada u jednu od kategorija ili vrsta motornih ili priključnih
vozila,
31)
»motorno vozilo« je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora,
osim vozila koja se kreću po tračnicama,
32)
»radni stroj« je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje
određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, grejder,
kosilica, buldožer, motokultivator s priključkom, viljuškar, kopač rovova i
sl.),
33)
»motokultivator« je jednoosovinski radni stroj koji se, bez priključnog
vozila, može kretati samo uz pridržavanje vozača,
34)
»traktor« je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi
izmjenljiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču
priključnih vozila,
35)
»traktorski priključak« je zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih
i drugih radova koje vuče, gura ili nosi traktor,
36)
»moped« je motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam motora
nije veći od 50 cm3
i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na
sat,
37)
»motocikl« je motorno vozilo s dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez
nje, i motorno vozilo na tri kotača – ako njegova masa nije veća od 400
kg,
38)
»laki četverocikl« je motorno vozilo (moped) s četiri kotača čija masa
praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350
kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3,
čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje
na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h,
39)
»četverocikl« je motorno vozilo (motocikl) s četiri kotača osim
lakih četverocikala, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na
električni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba,
odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora
nije veća od 15 kW,
40)
»osobni automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje,
osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne
prelazi 250 kg,
41)
»autobus« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim
sjedala za vozača, ima više od osam sjedala,
42)
»trolejbus« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim
sjedala za vozača, ima više od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora
električnom energijom, vezano za električni vodič,
43)
»tramvaj« je vozilo na tračnicama s električnim pogonom, namijenjeno
javnom prijevozu, koje je radi napajanja motora električnom energijom vezano za
električni vodič,
44)
»teretni automobil« je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za
prijevoz stvari,
45)
»tegljač« je teretni automobil namijenjen za vuču
poluprikolica,
46)
»kombinirani automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba i
stvari i čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg,
47)
»bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće
isključivo snagom vozača,
48)
»priključno vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bilo
da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica,
49)
»prikolica« je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko
svojih osovina prenosi na kolnik,
50)
»poluprikolica« je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano
tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojega prednjeg dijela
kojim se oslanja na vučno vozilo,
51)
»laka prikolica« je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa
nije veća od 750 kg,
52)
»skup vozila« je motorno vozilo i priključna vozila koja u prometu na
cestama sudjeluju kao cjelina,
53)
»zaprežno vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče upregnuta
životinja,
54)
»nosivost« je dopuštena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti
prema deklaraciji proizvođača vozila, s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih
sklopova,
55)
»masa vozila« je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te
obveznim priborom i opremom za vozilo,
56)
»ukupna masa« je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na
vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog
vozila s teretom – ako je ono pridodano vučnom vozilu,
57)
»najveća dopuštena masa« je masa vozila zajedno s njegovom
nosivošću,
58)
»osovinsko opterećenje« je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju
kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja
vozila,
59)
»sudionik u prometu na cesti« je osoba koja na bilo koji način sudjeluje
u prometu na cesti,
60)
»vozač« je osoba koja na cesti upravlja vozilom,
61)
»pješak« je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom, niti
se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili
vuče ručna kolica, zaprežno vozilo ili motorno vozilo, dječje prijevozno
sredstvo, bicikl ili prijevozno sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s
invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom kreće brzinom čovječjeg hoda, te
osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama ili se vozi na koturaljkama,
skateboardu i sl.,
62)
»zaustavljanje vozila« je svaki prekid kretanja vozila na cesti u
trajanju do tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku
ili pravilu kojim se upravlja prometom,
63)
»parkiranje vozila« je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri
minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim
se upravlja prometom,
64)
»mimoilaženje« je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se po
istom kolniku kreće iz suprotnog smjera,
65)
»pretjecanje« je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se kreće u
istom smjeru,
66)
»obilaženje« je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenoga ili parkiranog
vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo
kreće,
67)
»polukružno okretanje« je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz
dotadašnjeg smjera kretanja radi uključivanja u suprotni prometni
tok,
68)
»prestrojavanje« je zauzimanje takvog položaja s vozilom na prometnoj
traci i na takvoj udaljenosti od raskrižja, ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg
se na siguran način može izvesti naredna radnja s vozilom (skretanje, okretanje,
zaustavljanje i sl.),
69)
»propuštanje vozila« je radnja koju su u određenim slučajevima sudionici
dužni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje
koju izvode, i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju
smjer ili brzinu kretanja,
70)
»prometni tok« je kolona više vozila koja se po cesti kreću u istom
smjeru,
71)
»mijenjanje prometne trake« je prelaženje vozilom iz jedne u drugu
prometnu traku za promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili bržeg
kretanja,
72)
»ometanje prometa« je radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim
propisima prisiljava na promjenu dotadašnjeg načina sudjelovanja u
prometu,
73)
»ugrožavanje prometa« je takav način sudjelovanja u prometu uslijed kojeg
je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne
nesreće,
74)
»preglednost« podrazumijeva konkretan prostor što ga sudionik u cestovnom
prometu može vidjeti s mjesta na kojem se nalazi,
75)
»kolona« je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog
stroja i zaprežnog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom
prometnom trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci
vozača međusobno uvjetovani i između kojih ne može bez ometanja ući drugo
vozilo,
76)
»smanjena vidljivost« postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili
drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno
uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje
200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u
naselju,
77)
»prometna nesreća« je događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje
jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula
ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je
izazvana materijalna šteta. Nije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni
stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo krećući se po nerazvrstanoj
cesti ili pri obavljanju radova u pokretu sletjelo s nerazvrstane ceste ili se
prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo
vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena
šteta,
78)
»vozačka dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo
i kojom se dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama ili vrstama
vozila,
79)
»međunarodna vozačka dozvola« je javna isprava koju izdaje ovlaštena
stručna organizacija na temelju nacionalne vozačke dozvole te države,
80)
»inozemna vozačka dozvola« je vozačka dozvola i međunarodna vozačka
dozvola koju je izdalo nadležno tijelo strane države,
81)
»prometna dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno
tijelo i kojom se dokazuje pravo označivanja određenog vozila određenim
registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica i druge osobine i značajke,
njegova tehnička ispravnost za sigurno sudjelovanje u prometu te valjanost
prometne dozvole,
82)
»knjižica vozila« je javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo i kojom
se dokazuje vlasništvo određenog vozila, njegove tehničke i druge osobine i
karakteristike,
83)
»dopuštenje (licenca)« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno
tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta, osposobljenost i
ovlaštenost za obavljanje određenih poslova,
84)
»manja materijalna šteta u prometnoj nesreći« je šteta nastala na
objektima i na vozilima na kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi za upravljanje
i zaustavljanje, a vozila se mogu samostalno kretati na
cesti,
85)
»tahograf« je uređaj koji najmanje osigurava zapis brzine i prijeđenog
puta vozila,
86)
»nadzorni uređaj« (euro tahograf) je uređaj koji osigurava upis vremena
vožnje članovima posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne
aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine
kretanja vozila i prijeđene udaljenosti vozila,
87)
»zapisni list« je dio u tahografu ili nadzornom uređaju koji mora imati
tipno odobrenje na kojem pisaljka tahografa ili nadzornog uređaja neprekidno
piše podatke koji moraju ostati trajno zapisani.
(2)
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a nisu definirani imaju značenje
definirano drugim zakonom.
Članak
3.
(1)
Državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
pravne i fizičke osobe te sudionici u prometu dužni su, u postupanju prema
odredbama ovoga Zakona, voditi računa o optimalnoj sigurnosti, razvijati
solidarnost, humane i etičke odnose među sudionicima u prometu na cestama,
štititi zdravlje i život drugih osoba osobito djece, invalida, starih i nemoćnih
osoba i brinuti se o zaštiti životnog okoliša.
(2)
U odgojno-obrazovne programe, počevši od predškolskih ustanova, moraju se
uvrstiti sadržaji primjereni uzrastu, koji imaju za cilj osposobljavanje za
sigurno sudjelovanje u prometu te promicanje i podizanje razine prometne
kulture.
II.
OVLAŠTENJA ZA NADZOR I UREĐENJE PROMETA
Članak
4.
(1)
Nadzor i upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u
prometu na cestama obavljaju policijski službenici ministarstva nadležnog za
unutarnje poslove (u daljnjem tekstu: policijski
službenici).
(2)
Nadzor nad trajanjem ukupnog vremena upravljanja vozilom, odmorima vozača,
tahografima, nadzornim uređajima, te nad vozilima u pogledu najveće dopuštene
mase, dimenzija i osovinskog opterećenja, osim policijskog službenika, obavlja i
inspektor cestovnog prometa i cesta.
(3)
Na području gdje se nalaze vojni objekti, pri kretanju vojnih postrojbi i vozila
prometom vozila na cestama mogu upravljati pripadnici vojne policije. Pripadnici
vojne policije u prometu na cestama mogu obavljati nadzor vojnih
vozila.
(4)
Odgajatelj ili nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj povorci može propisanim
znakom rukom zaustaviti promet vozila radi osiguranja prijelaza djece preko
kolnika.
(5)
Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini za vrijeme nailaska
vlaka, zaustavljanje prometa mogu u propisanoj odori i na propisani način
obavljati željeznički djelatnici.
Članak
5.
(1)
Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u
skladu s odredbama ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog
za unutarnje poslove, uređuje promet na svom području tako da
određuje:
1.
ceste s prednošću prolaska,
2.
dvosmjerni, odnosno jednosmjerni promet,
3.
sustav tehničkog uređenja prometa,
4.
ograničenja brzine kretanja vozila,
5.
promet pješaka, biciklista, vozača mopeda, turistički vlak i zaprežnih vozila,
gonjenje i vođenje stoke,
6.
parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta
ograničenog parkiranja,
7.
zone smirenog prometa,
8.
blokiranje autobusa, teretnih automobila, priključnih vozila i radnih strojeva
na mjestima koja nisu namijenjena za parkiranje tih vrsta vozila i način
deblokade tih vozila,
9.
postavljanje i održavanje zaštitnih ograda za pješake na opasnim
mjestima,
10.
pješačke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere
za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih
ustanova, igrališta, kino dvorana i sl.,
11.
uklanjanje dotrajalih, oštećenih i napuštenih vozila,
12.
površinu na kojoj će se obavljati: test vožnja, cross, off road, sportske,
enduro i promidžbene vožnje,
13.
uvjete prometovanja vozila opskrbe u zonama smirenog prometa i pješačkim
zonama.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada se promet uređuje na dijelu državne ili
županijske ceste, potrebna je i suglasnost ministarstva nadležnog za poslove
prometa.
(3)
Poslove nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila
sukladno odredbama članka 84. i 85. ovoga Zakona, poslove upravljanja prometom,
poslove nadzora prometa u zonama smirenog prometa i pješačkim zonama, otkrivanje
prekršaja pješaka i biciklista, mjerenja brzine kretanja vozila u naseljenim
mjestima s fiksno postavljenim (ugrađenim) mjernim uređajima, kao i nadzora
traktora, zaprežnih vozila i vozila koja se uključuju u promet na cestu s
gradilišta mogu, osim ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavljati i
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(4)
Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna
su, ukoliko se za to ukaže potreba, na prijedlog ministarstva nadležnog za
unutarnje poslove organizirati školske prometne jedinice i prometne jedinice
mladeži. Osposobljavanje jedinica te način i vrijeme njihove uporabe
obavlja, odnosno propisuje ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove.
(5)
Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim mjestima te nadzor parkiranja
vozila i određene druge poslove nadzora vozila i vozača, mogu obavljati i
pripadnici prometnih jedinica mladeži.
(6)
Na području ili u neposrednoj blizini osnovnih škola, osiguranje prijelaza djece
preko kolnika ili obilježenoga pješačkog prijelaza, mogu obavljati i
pripadnici školskih prometnih jedinica.
(7)
Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 5. i 6. ovoga članka, pripadnici
prometnih jedinica mladeži i školskih prometnih jedinica dužni su nositi
propisanu odoru. Program i način osposobljavanja i djelovanja školskih i
prometnih jedinica mladeži propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove, a
uz suglasnost s ministrom nadležnim za poslove prometa propis o odori i oznakama
prometnih jedinica mladeži.
(8)
Nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski
ograničeno obavljaju pravne osobe koje odredi predstavničko tijelo jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(9)
Službenici nadležnoga upravnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave moraju biti osposobljeni za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga
članka kojom prilikom su ovlašteni od vozača zatražiti na uvid vozačku i
prometnu dozvolu, od drugih sudionika u prometu ispravu kojom će utvrditi njihov
identitet, a dužni su nositi odoru i predstaviti se službenom iskaznicom.
Program osposobljavanja, uvjete koje moraju ispunjavati, izgled odore, službene
iskaznice i uvjete za prenošenje poslova na lokalnu samoupravu propisuje
središnje tijelo državne uprave nadležno za upravu i lokalnu (regionalnu)
samoupravu, uz suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje
poslove.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ili drugi
sudionik u prometu na cesti koji ne postupi po zahtjevu službenika iz stavka 9.
ovoga članka.
(11)
Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna
osoba u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako uređuje
promet bez suglasnosti ili suprotno suglasnosti ministarstva nadležnog
za unutarnje poslove, odnosno ministarstva nadležnog za poslove
prometa.
III.
CESTE
1.
OPĆE ODREDBE
Članak
6.
(1)
Ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati,
izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i
zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima
donesenim na temelju toga zakona.
(2)
Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u
promet tek nakon što se, na način propisan posebnim zakonom, utvrdi da s
gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim
normativima.
(3)
Ministar nadležan za poslove prometa uz suglasnost ministra nadležnog za
unutarnje poslove propisat će uvjete i način postavljanja prometne signalizacije
i odvijanja prometa na javnim cestama prilikom njihove izgradnje, rekonstrukcije
i održavanja.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj počinitelj
koji postupi suprotno propisima o uvjetima i načinu postavljanja i održavanja
prometne signalizacije prilikom izgradnje, rekontrukcije i održavanja cesta,
odnosno koji ne postupi po tim propisima.
(5)
Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka
1. i 2. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi i tijelu državne vlasti ili
tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Članak
7.
(1)
Javne ceste moraju imati najmanje dvije prometne trake i dvije rubne trake koje
se grade neprekinuto uzduž javne ceste u istoj širini, ovisno o vrsti ceste,
odnosno širini prometne trake, uz izdignuti rubnjak na objektima (mostovima,
vijaduktima, tunelima, galerijama i sl.).
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lokalna cesta može imati samo jednu
prometnu traku, s tim da, ovisno o preglednosti ceste, na udaljenosti
od najviše 500 m, ima odgovarajuća proširenja za mimoilaženje
vozila.
Članak
8.
(1)
Javne ceste, osim lokalnih cesta, moraju biti u stanju u kojem podnose osovinsko
opterećenje od najmanje 11.500 kg.
(2)
Lokalne ceste, kao i nerazvrstane ceste, moraju biti u stanju u kojem podnose
osovinsko opterećenje od najmanje 6.000 kg.
Članak
9.
(1)
Iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od
najmanje 4,5 metra.
(2)
Iznimno na mostovima, u tunelima, na galerijama i sličnim objektima na javnoj
cesti, širina kolnika ne mora biti ista kao širina kolnika javne
ceste.
2.
OBILJEŽAVANJE RADOVA I ZAPREKA NA CESTI
Članak
10.
(1)
Pravna ili fizička osoba nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i
poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog
prometa.
(2)
Dio ceste na kojem su nastale zapreke koje se ne mogu odmah ukloniti ili na
kojem se izvode radovi mora se vidljivo obilježiti i na njemu se moraju
osigurati sudionici u prometu.
(3)
Dio ceste iz stavka 2. ovoga članka obilježava se postavljanjem
odgovarajućih prometnih znakova, a sudionici u prometu osiguravaju postavljanjem
branika.
(4)
Branici moraju biti obojeni naizmjence crvenom i bijelom bojom, opskrbljeni
refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće
boje, a noću, te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti
postavljena i treptava svjetla narančaste boje.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako ne postupi ili postupi suprotno odredbama
ovoga članka.
(6)
Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz ovoga
članka odgovorna osoba u pravnoj osobi i tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak
11.
(1)
Pravna ili fizička osoba koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga
(odroni, klizišta, snježni zapusi i dr.) prinuđena organizirati naizmjenično
propuštanje vozila iz suprotnih smjerova, upravlja ovim propuštanjem
postavljanjem privremenih uređaja za davanje znakova prometnim
svjetlima.
(2)
Pravna i fizička osoba prije započinjanja radova iz stavka 1. ovoga članka (osim
u slučajevima hitnosti) mora pribaviti odobrenje nadležnog tijela s obzirom na
vrstu ceste i o tome obavijestiti policiju.
(3)
Naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova iz stavka 1. ovoga članka,
iznimno mogu obavljati djelatnici pravne ili fizičke osobe koja obavlja radove
dok se ne postave privremeni uređaji za davanje znakova prometnim
svjetlima.
(4)
Prilikom reguliranja prometa po stavku 3. ovoga članka djelatnici pravne ili
fizičke osobe moraju nositi odjeću jarko-narančaste boje s ugrađenim
reflektirajućim pojasevima bijele boje koji su vidljivi s veće
udaljenosti.
(5)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako pri izvođenju radova na cesti ili iz drugih razloga,
kada organizira naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova jednom
prometnom trakom, ne upravlja propuštanjem vozila prema odredbama ovoga članka
ili ne pribavi odobrenje iz stavka 2. ovoga članka.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
postupi suprotno odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.
IV.
PROMETNI ZNAKOVI
1.
OPĆE ODREDBE
Članak
12.
(1)
Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se
sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti
ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se
sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i
nesmetan tok prometa.
(2)
Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera,
osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste,
te privremena ograničenja i privremene zabrane u prometu, i ti se znakovi
moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su
postavljeni.
(3)
Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi
obavijesti i znakovi obavijesti za vođenje prometa s dopunskom pločom koja je
sastavnim dijelom prometnog znaka i koja pobliže određuje značenje prometnog
znaka ili bez nje, promjenjivi prometni znakovi, prometna svjetla i svjetlosne
oznake te oznake na kolniku i drugim površinama.
(4)
Sudionici u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih
pomoću postavljenih prometnih znakova.
(5)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ili fizička osoba-obrtnik ako glede obilježavanja cesta prometnim znacima ne
postupi po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u
prometu koji se ne pridržava ograničenja, zabrana ili obveza izraženih
postavljenim prometnim znacima (stavak 4.).
Članak
13.
(1)
Prometni znakovi postavljaju se i održavaju tako da ih sudionici u prometu mogu
na vrijeme i lako uočiti i danju i noću i pravovremeno postupiti u skladu s
njihovim značenjem.
(2)
Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo
značenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima
sigurnosti te ako su oštećeni ili uništeni.
(3)
Prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na temelju
prometnog projekta.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako ne postavi ili ne održava prometne znakove na cesti tako da
budu lako uočljivi danju i noću, ili ako ne ukloni, ne dopuni ili ne zamijeni
prometne znakove koji ne odgovaraju izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili
zahtjevima sigurnosti prometa.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak
14.
(1)
Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati
sve što nije u svezi sa značenjem prometnog znaka.
(2)
Zabranjeno je neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili
oštećivati prometne znakove i opremu ceste, ili mijenjati značenje prometnih
znakova.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako neovlašteno postavi, ukloni ili ošteti prometni znak
ili izmijeni značenje prometnog znaka (stavak 2.).
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do
5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili
tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(5)
Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička
osoba koja postupi suprotno odredbama stavka 2. ovoga
članka.
Članak
15.
(1)
Na cesti se ne smiju postavljati ploče, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi
slični predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih
prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom
postavljanja oponašaju neki prometni znak ili sliče na neki prometni znak, ili
zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja
može biti opasna za sigurnost prometa.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako na cesti postavi ploče, znakove, svjetla, stupove ili
druge slične predmete kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih
prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom
postavljanja oponašaju ili liče na neki prometni znak, ili zasljepljuju
sudionike u prometu, ili odvraćaju njihovu pažnju u mjeri koja može biti opasna
za sigurnost prometa.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osoba i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4)
Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička
osoba koja postupi suprotno odredbama ovoga članka.
2.
ZNAKOVI OPASNOSTI, IZRIČITIH NAREDBI I OBAVIJESTI
Članak
16.
(1)
Znakovi opasnosti služe da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost
koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o
prirodi te opasnosti.
(2)
Znakovi izričitih naredaba stavljaju do znanja sudionicima u prometu na cesti
zabrane, ograničenja i obveze.
(3)
Znakovi obavijesti pružaju sudionicima u prometu potrebne obavijesti o cesti
kojom se kreću i druge obavijesti koje im mogu biti
korisne.
(4)
Znakovi obavijesti za vođenje prometa obavještavaju sudionike u prometu o
pružanju cestovnih smjerova, rasporedu ciljeva i vođenju prometa prema tim
ciljevima te o raskrižjima, čvorištima i odmorištima na određenom smjeru
ceste.
Članak
17.
(1)
Znakovi opasnosti i izričitih naredaba moraju biti prevučeni reflektirajućim
tvarima ili osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti, a na autocesti, brzoj
cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, odnosno na
državnoj cesti – i znakovi obavijesti.
(2)
Znakovi opasnosti, izričitih naredaba, obavijesti i obavijesti za vođenje
prometa koji se postavljaju ili zamjenjuju na autocestama i tunelima, moraju
biti izvedeni tako da im se, s obzirom na trenutne uvjete i okolnosti prometa na
autocesti ili njezinom dijelu ili tunelima duljim od 500 m, može mijenjati
značenje.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako znakove opasnosti i znakove izričitih naredbi ne
prevuče reflektirajućim tvarima ili ne osvijetli vlastitim izvorom svjetlosti, a
na autocesti i cesti rezerviranoj za promet motornih vozila, odnosno na državnoj
cesti i znakove obavijesti (stavak 1.) ili postavlja znakove kojima se ne može
mijenjati značenje (stavak 2.).
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
3.
PROMETNA SVJETLA I SVJETLOSNE OZNAKE
Članak
18.
(1)
Za upravljanje prometom upotrebljavaju se uređaji kojima se daju prometni
znakovi trobojnim prometnim svjetlima crvene, žute i zelene
boje.
(2)
Na uređajima za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima, svjetla se
postavljaju po okomitoj osi, jedno ispod drugoga, i to: crveno gore, žuto u
sredini, a zeleno dolje. Ako je ovaj uređaj postavljen i iznad prometne trake,
svjetla mogu biti postavljena po vodoravnoj osi, jedno pokraj drugoga
i to: crveno lijevo, žuto u sredini, a zeleno desno. Ta su svjetla u obliku
kruga, a zeleno svjetlo može biti i u obliku jedne strelice ili više strelica
smještenih u krugu crne boje.
Članak
19.
Na
uređajima za davanje znakova trobojnim prometnim
svjetlima:
1)
crveno i zeleno svjetlo ne smije biti upaljeno
istovremeno,
2)
žuto svjetlo može biti upaljeno kao samostalno svjetlo u vremenskim razmacima od
prestanka zelenoga do pojave crvenog svjetla ili istovremeno s crvenim svjetlom
– prije pojave zelenog svjetla,
3)
zeleno svjetlo mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo. Promjena zelenog
svjetla u žuto može se označiti treptanjem zelenog svjetla tri
puta.
Članak
20.
(1)
Uređaju za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima može se dodati dopunsko
prometno svjetlo u obliku zelene svjetleće strelice ili više takvih
znakova.
(2)
Dopunska svjetla iz stavka 1. ovoga članka smještaju se s odgovarajuće strane
prometnog svjetla i to na visini na kojoj se nalazi zeleno
svjetlo.
(3)
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, dopunsko prometno svjetlo u obliku
zelene svjetleće strelice za skretanje ulijevo može biti postavljeno kao zasebno
prometno svjetlo za izlazak iz raskrižja.
Članak
21.
(1)
Na uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima kojima se na kolniku s više
od dvije prometne trake obilježene uzdužnim crtama prometom upravlja za svaku
prometnu traku posebno i koji se nalaze iznad prometnih traka – crveno svjetlo
znači zabranu prometa uzduž prometne trake iznad koje je postavljeno, a zeleno
svjetlo – slobodan prolaz dotičnom prometnom trakom.
(2)
Crveno svjetlo iz stavka 1. ovoga članka ima oblik prekriženih crta, a zeleno
svjetlo – oblik strelice s vrhom okrenutim nadolje.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
vozilom kreće suprotno značenju prometnog svjetla iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak
22.
(1)
Za upravljanje prometom pješaka mogu se upotrebljavati i posebni uređaji za
davanje znakova dvobojnim prometnim svjetlima crvene i zelene boje i uređaji za
davanje zvučnih signala. Ta svjetla moraju biti postavljena po okomitoj osi,
jedno ispod drugog, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno svjetlo
dolje.
(2)
Svjetla iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od svjetleće površine crvene ili
zelene boje na kojoj se nalazi tamna silueta pješaka, ili od tamne površine na
kojoj se nalazi svjetleća silueta pješaka crvene ili zelene boje. Ta svjetla ne
smiju biti upaljena istovremeno.
Članak
23.
(1)
Ako se rubovi kolnika na javnoj cesti obilježavaju svjetlosnim
prometnim oznakama, desna strana kolnika obilježava se oznakama crvene boje, a
lijeva strana oznakama bijele boje.
(2)
Rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tunel moraju biti obilježeni oznakama iz
stavka 1. ovoga članka.
(3)
Ako vrhovi pješačkih otoka, otoka za usmjeravanje prometa i drugi objekti na
kolniku nisu noću dovoljno osvijetljeni, moraju se obilježiti svjetlima,
refleksnim staklima ili reflektirajućim tvarima žute
boje.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako rubove kolnika na dijelu ceste kroz tunel, kao i
rubove pješačkih otoka, otoka za usmjeravanje prometa i druge objekte na kolniku
koji noću nisu dovoljno osvijetljeni ne obilježi na način propisan u stavku 2. i
3. ovoga članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
4.
OZNAKE NA KOLNIKU
Članak
24.
(1)
Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje sudionika u
prometu.
(2)
Oznake na kolniku mogu se postaviti same ili uz druge prometne znakove ako je
potrebno da se značenje tih znakova jače istakne, odnosno potpunije odredi ili
objasni.
(3)
Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge
oznake.
(4)
Oznake na kolniku mogu imati i reflektirajuća svojstva.
Članak
25.
(1)
Oznake na kolniku postavljaju se na cestama sa suvremenim
kolnikom.
(2)
Na javnoj cesti, izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za promet u oba smjera na
kojem postoje samo dvije prometne trake, te trake moraju biti odvojene
odgovarajućom uzdužnom crtom na kolniku, a na državnoj cesti obilježene i rubnim
crtama.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako na javnoj cesti izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za
promet u oba smjera, na kojem postoje samo dvije prometne trake iste ne odvoji
odgovarajućom uzdužnom crtom na kolniku, a na državnoj cesti ih ne obilježi i
rubnim crtama (stavak 2.).
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
5.
OBILJEŽAVANJE PRIJELAZA CESTE PREKO ŽELJEZNIČKE PRUGE
Članak
26.
(1)
Na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini
moraju biti postavljeni odgovarajući prometni znakovi.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, znakovi iz tog stavka ne moraju biti
postavljeni na mjestu križanja pješačkih prijelaza sa željezničkom prugom u
istoj razini.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako ne postavi odgovarajuće prometne znakove ispred
prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini (stavak
1.).
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
27.
(1)
Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini, osim prometnih
znakova iz članka 16. ovoga Zakona, postavljaju se i branici i polubranici,
odnosno uređaji za davanje znakova kojima se nagovještava približavanje vlaka
ako to zahtijeva gustoća prometa ili drugi uvjeti na prijelazu ceste preko
željezničke pruge u istoj razini.
(2)
Uvjeti u kojima uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju biti postavljeni
utvrđuju se zakonom ili propisom donesenim na temelju
zakona.
Članak
28.
Svjetlosni
znakovi kojima se nagovještava približavanje vlaka na prijelazu ceste preko
željezničke pruge u istoj razini daju se naizmjeničnim paljenjem dvaju crvenih
treptećih svjetala koja su u obliku kruga.
Članak
29.
(1)
Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem postoji
uređaj za davanje svjetlosnih znakova kojima se nagovještava približavanje
vlaka, odnosno spuštanje branika ili polubranika, tom se uređaju može dodati i
uređaj za davanje zvučnih znakova.
(2)
Na prijelazima zemljane ceste s manjim intenzitetom prometa i pješačke staze
preko željezničke pruge u istoj razini sudionici u prometu mogu se osigurati
samo uređajem za davanje zvučnih znakova.
Članak
30.
(1)
Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini branici ili
polubranici moraju biti naizmjence obojeni crvenom i bijelom
bojom.
(2)
Branici i polubranici te prometni znakovi postavljeni na dijelu ceste ispred
prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini moraju biti opskrbljeni
refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće
boje.
(3)
Branici i polubranici moraju biti opremljeni treptavim crvenim
svjetlom.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako ne postupi ili postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
31.
(1)
Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se pri
nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju, a i na prijelazu
ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se branicima ili
polubranicima rukuje ručno, i to s mjesta s kojeg se oni ne vide, mora se
postaviti uređaj za davanje svjetlosnih znakova ili uređaj za davanje zvučnih
znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili
polubranika.
(2)
Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom
nadležnim za unutarnje poslove donese propise o prometnim znakovima i
signalizaciji na cestama; propis o obilježavanju vozila kojim se prevoze djeca;
propis o osnovnim uvjetima kojima javne ceste i njihovi elementi moraju
udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa; propis o odori i načinu
zaustavljanja prometa na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj
razini.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako ne postavi uređaj za davanje svjetlosnih znakova ili
uređaj za davanje zvučnih znakova na prijelazu ceste preko željezničke pruge u
istoj razini u slučajevima iz ovoga članka.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
6.
ZNACI KOJE DAJU OVLAŠTENE OSOBE
Članak
32.
(1)
Sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženim pomoću znakova ili
po naredbama policijskih službenika ili drugih osoba koje, na temelju ovlaštenja
iz ovoga Zakona, nadziru i upravljaju prometom na cestama (u daljnjem tekstu:
ovlaštena osoba).
(2)
Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju znakova postaviti na cesti tako da ih
sudionici u prometu, kojima su znaci namijenjeni, mogu lako i s dovoljne
udaljenosti uočiti.
(3)
Znaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati i iz
vozila.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač motornog vozila ako ne postupi ili postupi suprotno zahtjevu izraženom
pomoću znaka ili po naredbi ovlaštenih osoba i izreći će mu se jedan negativan
bod.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj ostali
sudionici u prometu na cesti ako ne postupe ili postupe suprotno zahtjevu
izraženom pomoću znaka ili po naredbi ovlaštenih osoba.
Članak
33.
(1)
Znaci što ih sudionicima u prometu daju ovlaštene osobe jesu znaci koji se daju
rukama i položajem tijela, zvučni znaci i svjetlosni
znaci.
(2)
Znaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se davati tako da njihovo značenje za
sudionike u prometu bude jasno i nedvojbeno.
V.
PROMETNA PRAVILA
1.
OPĆE ODREDBE
Članak
34.
(1)
Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim
pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti te znakovima i naredbama
ovlaštenih osoba.
(2)
Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s prometnim znakovima
postavljenim na cesti i kad time odstupaju od propisa o prometnim pravilima.
Sudionici u prometu dužni su postupati prema značenju prometnih svjetala i kad
se to značenje razlikuje od pravila o prednosti prolaska izraženom na istom
mjestu drugim prometnim znakom.
(3)
Sudionici u prometu dužni su postupati i prema zahtjevima izraženim pomoću
znakova ili po naredbama što ih daju ovlaštene osobe i kad time odstupaju od
propisanih prometnih pravila ili značenja prometnih znakova postavljenih na
cesti i značenja prometnih svjetala.
Članak
35.
(1)
Zabranjeno je ostavljati na cesti i cestovnom zemljištu oštećena, dotrajala ili
neregistrirana vozila i ostavljati, nanositi ili bacati otpatke ili predmete i
tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili onečistiti ili
ugroziti okoliš.
(2)
Vozač je dužan sa ceste i cestovnog zemljišta ukloniti i predmete i tvari koje s
njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljište, te predmete koje je pri
zaustavljanju vozila ostavio na cesti. Vlasnik vozila kao i druga osoba dužna je
postupiti na isti način i u slučajevima iz stavka 1. ovoga
članka.
(3)
Ako vozač, vlasnik vozila ili druga osoba ne postupe u skladu s odredbom stavka
2. ovoga članka o njegovom trošku to će učiniti pravna ili fizička osoba kojoj
je povjereno održavanje cesta.
(4)
Vozač će s kolnika ukloniti predmete na koje naiđe tijekom vožnje, ukoliko time
ne ometa sigurnost prometa, ili će o tome obavijestiti
policiju.
(5)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se na kolniku i nogostupu ostave
njezina oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila ili da se ostave, nanesu
ili bace na kolnik i nogostup otpaci ili predmeti i tvari što mogu ometati ili
ugroziti sigurnost prometa ili zagaditi okoliš, ili ne ukloni s kolnika i
nogostupa vozilo, otpatke, predmete i tvari (stavak 1., 2. i
3.).
(6)
Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00
do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u
prometu na cesti ako ne postupi ili postupi suprotno odredbama ovoga članka
(stavak 1., 2. i 3.).
Članak
36.
(1)
Javna cesta i njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik i nogostup ili njihovi
dijelovi, ne smiju se zauzimati ili oštećivati osim u slučaju opasnosti,
izvođenja radova ili u drugim prilikama propisanim
Zakonom.
(2)
Nadležno predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, uz prethodnu suglasnost policijske uprave, može odobriti zauzimanje
dijela nogostupa (ogradama, stolovima i stolicama, štandovima, kioscima i
sl.) pod uvjetom da se time ne smanjuje preglednost i da je za nesmetan i
siguran prolaz pješaka ostavljena površina nogostupa širine najmanje 1,6
m.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako protivno odredbama ovoga članka ošteti ili
zauzme javnu cestu ili njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik ili nogostup ili
njihove dijelove.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5)
Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja
postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
Članak
37.
Vozač
je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s
obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost
i ne ometa druge vozače.
Članak
38.
(1)
Vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju
na kolnik.
(2)
Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s
osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može
pravovremeno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.
(3)
Na dijelu ceste po kojem se kreću djeca, osobe s invaliditetom, starije i
nemoćne osobe ili su postavljeni prometni znakovi o sudjelovanju tih osoba u
prometu, vozač je dužan voziti s osobitim oprezom, takvom brzinom da vozilo može
pravovremeno zaustaviti u slučaju potrebe.
Članak
39.
(1)
Slijepe osobe, kad samostalno sudjeluju u prometu, trebaju nositi bijeli štap
kao znak raspoznavanja.
(2)
Vozač je dužan obratiti osobitu pažnju na slijepe osobe iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak
40.
(1)
Osoba s invaliditetom, čiji su donji ekstremiteti bitno oštećeni tako da
onemogućavaju normalno kretanje može propisanim znakom pristupačnosti označiti
vozilo u kojem se prevozi. Znakom pristupačnosti mogu biti označena i vozila
udruga osoba s invaliditetom.
(2)
Prava koja proizlaze iz znaka pristupačnosti ne smije koristiti osoba koja nije
osoba s invaliditetom.
(3)
Znak pristupačnosti izdaje se na ime osobe s invaliditetom, odnosno za vozila
udruga osoba s invaliditetom na ime udruge, a izgled znaka, uvjete za njegovo
stjecanje, način obilježavanja parkirališnog mjesta te prava koja se na temelju
njega mogu ostvarivati, propisuje ministar nadležan za poslove prometa uz
suglasnost ministra za zdravstvo.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako izda znak pristupačnosti osobi koja za to ne ispunjava uvjete
iz ovoga članka.
(5)
Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do
2.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
(6)
Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja
koristi znak pristupačnosti suprotno odredbi stavka 2. ovoga
članka.
Članak
41.
(1)
Vozač vozila koje se kreće pokraj vozila javnog prijevoza putnika ili pokraj
autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenoga na
stajalištu, mora se kretati smanjenom brzinom i uz povećan oprez tako da ne
ugrožava osobe koje u to vozilo ulaze, odnosno iz njega
izlaze.
(2)
Osobe iz stavka 1. ovoga članka, kad radi ulaska u vozilo ili nakon izlaska iz
vozila moraju prijeći preko kolnika, dužne su to činiti na način propisan u
članku 129., 130. i 131. ovoga Zakona.
(3)
Vozač mora zaustaviti svoje vozilo iza vozila iz stavka 1. ovoga članka kad
osobe, ulazeći u to vozilo, odnosno izlazeći iz tog vozila, moraju prijeći preko
prometne trake i biciklističke staze ili trake kojom se vozilo
kreće.
(4)
Vozač vozila koje se kreće iza vozila kojim se prevoze djeca i vozač vozila koji
tom vozilu dolazi u susret na cesti koja ima po jednu prometnu traku namijenjenu
za promet vozila u jednom smjeru, dužni su zaustaviti se kad je vozilo kojim se
prevoze djeca zaustavljeno na kolniku, dok djeca ulaze ili izlaze iz
vozila.
(5)
Ako se vozilom organizirano prevoze djeca, vozilo mora ispunjavati posebne
uvjete i biti obilježeno posebnim znakom, a za vrijeme ulaska i izlaska djece iz
vozila vozač mora uključiti sve pokazivače smjera.
(6)
Ministar nadležan za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadležnim za
poslove obrazovanja pravilnikom će propisati uvjete koje moraju ispunjavati
autobusi kojima se prevoze djeca.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako vozilo kojim se organizirano prevoze djeca
ne ispunjava posebne uvjete i nije obilježeno posebnim
znakom.
(8)
Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od
1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama stavka 4. ovoga članka i izreći će mu se jedan
negativni bod.
(11)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne
istakne poseban znak i ne uključi sve pokazivače smjera sukladno odredbi stavka
5. ovoga članka.
Članak
42.
(1)
Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosno-signalne ili
reflektirajuće uređaje ili tvari koje daju svjetlo u boji (plava svjetla i sl.),
a na stražnjoj strani – uređaje ili tvari koje daju bijelo
svjetlo.
(2)
Odredba stavka 1. ovoga članka glede bijelog svjetla ne odnosi se na svjetlo za
osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag, pokretno svjetlo za istraživanje
(reflektor), svjetlo za osvjetljavanje registarske pločice i registarsku pločicu
te na vozila ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, hitne medicinske
pomoći na cestama, vatrogasna vozila i vozila oružanih
snaga.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač čije
vozilo, suprotno odredbama stavka 1. ovoga članka, ima na prednjoj strani
svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektirajuće uređaje ili tvari koji daju
svjetla u boji, a na stražnjoj strani uređaje ili tvari koje daju bijelo
svjetlo.
2.
RADNJE VOZILOM U PROMETU
Članak
43.
(1)
Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju
vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku,
pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se
polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u
opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.
(2)
Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se
da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu,
vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini
kretanja.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
44.
(1)
Prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge
sudionike u prometu jasno i pravovremeno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im
znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili – ako oni ne postoje –
odgovarajući znak rukom.
(2)
Ako znak iz stavka 1. ovoga članka vozač daje pomoću pokazivača smjera, on ga
mora davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakon obavljene radnje –
mora prestati davati znak.
(3)
Vozač nije dužan nakon pretjecanja drugog vozila dati znak da se namjerava
vratiti na prometnu traku kojom se kretao prije
pretjecanja.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
3.
UKLJUČIVANJE U PROMET
Članak
45.
(1)
Vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini
(izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na
kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je
propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom
površinom na koju se uključuje.
(2)
Vozač koji se vozilom sa zemljane ceste uključuje na cestu sa suvremenim
kolničkim zastorom obvezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s
kotača.
(3)
Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, za vrijeme vožnje u naselju, vozač je dužan
tramvaju ili autobusu javnoga gradskog prijevoza putnika ili posebno obilježenom
autobusu kojim se organizirano prevoze djeca, ako je to moguće učiniti bez
ugrožavanja ili znatnijeg ometanja prometa (naglo kočenje, znatno
usporenje i sl.), omogućiti uključivanje u promet kad ta vozila izlaze sa
stajališta ili ugibališta koje se nalazi izvan kolnika, odnosno s proširenja
prometne trake koja služi za stajalište.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji pri
uključivanju u promet postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga
članka.
4.
KRETANJE VOZILA
Članak
46.
(1)
Vozač motornog vozila ili za kretanje u prometu mora koristiti isključivo
kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom
namijenjenom za promet one vrste vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju
opasnosti za život, zdravlje i imovinu.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u prometu na kolniku koji ima samo po
jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, vozač mopeda
je dužan voziti što bliže desnom rubu kolnika.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motornog
ili zaprežnog vozila koji se kreće vozilom po cesti suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak
47.
(1)
Vozilo se kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom
ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili
stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala – desnom stranom
trake ili staze u smjeru kretanja.
(2)
Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni
rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što
bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na
brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava
druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
ne kreće desnom stranom kolnika u smjeru kretanja (stavak 1.) ili koji vozilo u
kretanju drži suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak
48.
(1)
Iznimno od odredbe članka 47. stavka 2. ovoga Zakona:
1)
vozila koja se kreću sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreću cestom po
tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub kolnika, moraju se kretati na takvoj
udaljenosti od tramvajskih tračnica da ne ometaju kretanje tramvaja i drugih
vozila koja se kreću dijelom kolnika s ugrađenim
tračnicama,
2)
na cesti u naselju s kolnikom na kojem za promet vozila u istom smjeru postoje
najmanje dvije obilježene prometne trake, vozač se može za kretanje svojeg
vozila koristiti i prometnom trakom koja se ne nalazi uz desni rub kolnika ako
time ne ometa ostala vozila koja se kreću iza njegova
vozila.
(2)
Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na vozača teretnog
automobila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg, vozača vozila koje
na ravnoj cesti ne može razviti brzinu kretanja veću od 40 km na sat i na vozača
mopeda, traktora, radnog stroja i motokultivatora, osim na dijelu ceste ispred
raskrižja ili drugog mjesta na kojem vozilo skreće
ulijevo.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
kreće vozilom suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
49.
(1)
Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojem postoje tri prometne
trake, vozač se ne smije vozilom kretati prometnom trakom koja se nalazi uz
lijevi rub ceste u smjeru kretanja vozila.
(2)
Na cesti na kojoj su kolničke trake fizički odvojene jedna od druge, na cesti s
kolnikom za promet u oba smjera na kojem postoje najmanje četiri obilježene
prometne trake kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru,
vozač se ne smije vozilom kretati kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila
iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom
smjeru.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji se na cesti s kolnikom za promet u oba smjera, na kojem postoje tri
prometne trake, kreće prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u
pravcu kretanja vozila i izreći će mu se dva negativna boda i zaštitna mjera
zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog do tri
mjeseca.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji se vozilom kreće suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka, izreći će
mu se tri negativna boda i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u
trajanju od dva do šest mjeseci.
Članak
50.
(1)
Vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag može to učiniti samo na kratkom
dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u
prometu.
(2)
Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uključeni svi pokazivači
smjera.
(3)
Kad se vozač kreće vozilom unatrag, dužan je kretati se onom stranom kolnika
kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed.
(4)
Kad se vozač vozilom kreće unatrag, dužan je propustiti vozilo koje dolazi iza
njegovog vozila.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
prilikom kretanja vozila unatrag postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
5.
BRZINA
Članak
51.
(1)
Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste,
vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta,
gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom
koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno
postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
(2)
Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava
prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se
kreće brzinom koja je niža od najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu
ceste po kojoj se kreće ili niža od brzine prometnog toka vozila u prometu na
tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo
se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu
vozila iza sebe.
(3)
Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog stavka niža za više od polovice
najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora
uključiti sve pokazivače smjera, osim ako koristi žuto rotacijsko
svjetlo.
(4)
Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se
ograničiti ispod 40 km na sat.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
brzinu kretanja svoga vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim
uvjetima (stavak 1.).
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
smanji brzinu kretanja vozila do te mjere da svojim vozilom čini smetnje
normalnom toku prometa, a ne isključi se iz prometa na prvom pogodnom mjestu
(stavak 2.).
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama stavka 3. ovoga članka.
Članak
52.
(1)
Vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine
kretanja vozila, osim u slučaju neposredne opasnosti.
(2)
Vozač koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti,
dužan je to učiniti, osim u slučaju neposredne opasnosti, na način kojim neće
ugroziti ili u većoj mjeri ometati druge vozače koji se kreću iza njega, a i te
vozače o svojoj namjeri, uz obvezu iz članka 44. ovoga Zakona, upozoriti i
uključivanjem stop-svjetla, svih pokazivača smjera ili davanjem odgovarajućeg
znaka rukom.
(3)
Vozač ne smije ni naglo povećavati brzinu, odnosno kretati iz mjesta, osim u
slučaju opasnosti, postižući pritom gornju granicu dopuštenog broja okretaja
motora ili na takav način da dolazi do proklizavanja
kotača.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
mijenja način upravljanja vozilom suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak
53.
(1)
Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na
sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za
cijelo naselje ili njegov dio.
(2)
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, na cesti u naselju čiji
prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i
nadhodnici, upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s
prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i
brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je dvostruko veća od
dopuštene, ako pri tom prelazi brzinu od 100 km na sat i izreći će mu se
zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom od tri mjeseca do godinu
dana te pet negativnih bodova.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji se vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km
na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu
se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do šest
mjeseci i tri negativna boda.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat
veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu se dva
negativna boda.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je za 10 do 30 km na sat veća od
dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu se jedan
negativni bod.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je do 10 km na sat veća od
dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(8)
Vozaču ili instruktoru vožnje koji u razdoblju od 24 mjeseca bude dva ili više
puta pravomoćno kažnjen za prekršaje iz stavka 3. ovoga članka, umjesto novčane
kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60 dana, zaštitnu mjeru
zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedne do dvije godine i
odredit će mu pet negativnih bodova.
Članak
54.
(1)
Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine
dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1)
130 km na sat na autocestama,
2)
110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i
brzoj cesti,
3)
90 km na sat na ostalim cestama.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50
km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine te će mu se
izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri
mjeseca i tri negativna boda.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na
sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine i izreći će mu se
jedan negativan bod.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za 10 do 30 km na sat veća
od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
Članak
55.
(1)
Brzina kretanja vozila na cestama ograničava se:
1)
na 80 km na sat – za teretne automobile najveće dopuštene mase do 7.500 kg, za
autobuse, za autobuse s lakom prikolicom i za motorna vozila koja vuku prikolicu
za stanovanje (kamp-prikolica),
2)
na 70 km na sat – za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za zglobne
autobuse bez mjesta za stajanje, za teretne automobile čija je najveća dopuštena
masa veća od 7.500 kg, za teretne automobile s priključnim vozilom i za vozila
koja prevoze opasne tvari,
3)
na 50 km na sat – za autobuse s priključnim vozilom za prijevoz osoba, autobuse
koji osim ugrađenih sjedala imaju i mjesta za stajanje, teretne automobile kada
u tovarnom sanduku prevoze osobe,
4)
na 40 km na sat – za vozilo koje vuče drugo, neispravno vozilo i za
traktore,
5)
na 20 km na sat za turistički vlak.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na autocestama brzina kretanja se
ograničava za ova vozila:
1)
na 100 km na sat – za autobuse najveće dopuštene mase veće od 10.000 kg, osim
autobusa kojima se organizirano prevoze djeca,
2)
na 85 km na sat – za teretne automobile čija je najveća dopuštena masa veća od
12.000 kg, osim vozila koja prevoze opasne tvari,
3)
na 80 km na sat – za teretne automobile s priključnim
vozilom.
(3)
Kad upravljaju vozilima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, vozači su se dužni
držati brzina propisanih u stavku 1. i 2. i na cesti na kojoj je ovim Zakonom
ili postavljenim prometnim znakom dopuštena veća brzina.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji za
više od 10 km na sat prekorači brzinu limita vozila bez obzira na dopuštenu ili
prometnim znakom ograničenu brzinu.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji do
10 km na sat prekorači brzinu limita vozila bez obzira na dopuštenu ili
prometnim znakom ograničenu brzinu.
6.
SKRETANJE
Članak
56.
(1)
Vozač vozila koje skreće udesno dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom
prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim
znakom na cesti nije drukčije određeno.
(2)
Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom
lijevom prometnom trakom koja se prostire uz središnju crtu i uz zamišljeni ili
obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom
trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako
prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač, ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
7.
PROPUŠTANJE VOZILA I PREDNOST PROLASKA
Članak
57.
(1)
Na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan
propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.
(2)
Vozač vozila koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz
suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako
postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.
(3)
Iznimno, od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, na raskrižju ili pri susretu s
vozilom koje se kreće po tračnicama vozač je dužan propustiti takvo vozilo bez
obzira s koje strane dolazi, osim ako postavljenim prometnim znakom nije
drukčije određeno.
(4)
Vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s
prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom
cestom.
(5)
Vozač je dužan propustiti sva vozila koja se kreću cestom na koju ulazi i kad ta
cesta nije prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom
ulazi sa ceste bez suvremenoga kolničkog zastora na cestu sa suvremenim
kolničkim zastorom.
(6)
Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža
uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po
biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom
smjeru.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a vozaču motornog vozila
izreći će se i dva negativna boda.
(8)
Za prekršaje iz ovoga članka vozaču motornog vozila će se izreći i zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri
mjeseca.
8.
PROMET NA RASKRIŽJU
Članak
58.
(1)
Vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara
prometnim uvjetima na raskrižju.
(2)
Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj
na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga članka.
Članak
59.
(1)
Na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za
davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna
svjetla za sudionike u prometu znače:
1)
crveno svjetlo – zabranu prolaska,
2)
zeleno svjetlo – slobodan prolazak,
3)
žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu
zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo
pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran
način zaustaviti.
(2)
Žuto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom označava skoru promjenu
svjetla i pojavu zelenog svjetla, ali ne mijenja zabranu prolaska koja je dana
crvenim svjetlom.
(3)
Žuto treptavo svjetlo obvezuje sve sudionike u prometu da se kreću uz povećani
oprez.
(4)
Zeleno treptavo svjetlo služi za upozorenje sudionika u prometu na skori
prestanak slobodnog prolaska i na pojavu žutoga, odnosno crvenog
svjetla.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova
prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla i izreći
će mu se i dva negativna boda.
(6)
Za prekršaje iz ovoga članka vozaču motornog vozila će se izreći i zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva do šest
mjeseci.
Članak
60.
(1)
Ako je uređaju za davanje znakova prometnim svjetlima za upravljanje prometom na
raskrižju dodano jedno dopunsko prometno svjetlo ili više dopunskih prometnih
svjetala u obliku zelene svjetleće strelice, za vrijeme dok je takvo svjetlo
upaljeno, vozač može vozilom proći i krenuti u smjeru označenom zelenom
svjetlećom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili žuto svjetlo, pri
čemu mora propustiti vozila koja se kreću po cesti na koju ulazi i pješake koji
prelaze preko kolnika.
(2)
Ako zeleno svjetlo na uređaju za davanje znakova prometnim svjetlima ima oblik
strelice, vozač se vozilom smije kretati samo u smjeru koji pokazuje ta
strelica.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
61.
(1)
Vozač koji je vozilom ušao u raskrižje na kojem se upravlja prometom
uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, može napustiti raskrižje ne
čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten (otvoren) u smjeru kojim
namjerava produžiti kretanje, uz uvjet da propusti sve sudionike u prometu koji
se kreću smjerom u kojem je promet dopušten.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
62.
(1)
Vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se on s
vozilom očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom
prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze
s bočnih kolnika ili promet pješaka.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbi ovoga članka i izreći će mu se jedan negativan
bod.
9.
MIMOILAŽENJE
Članak
63.
(1)
Pri mimoilaženju vozač je dužan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak
između svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi, i svoje
vozilo pomaknuti k desnom rubu kolnika.
(2)
Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog drugih sudionika u prometu vozač ne može
postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka, dužan je usporiti kretanje
svojeg vozila i, prema potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz
suprotnog smjera.
(3)
Kad na raskrižju vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreću ulijevo, vozač
mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj način što ga propušta sa svoje desne
strane.
(4)
Ako je zbog nedovoljne širine ceste ili zbog neke zapreke na cesti mimoilaženje
onemogućeno, vozač kojem je to, s obzirom na osobine ceste i okolnosti prometa,
lakše i sigurnije izvesti, dužan je prvi se zaustaviti i, prema potrebi,
kretanjem unatrag ili na drugi način pomaknuti svoje vozilo i zauzeti na cesti
položaj kojim se omogućuje mimoilaženje.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
obavlja mimoilaženje suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
64.
(1)
Na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom (planinski i dr.) na kojem se vozila
ne mogu mimoići ili je to veoma otežano, vozač vozila koje se kreće niz nagib
dužan je zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu ako primijeti da mu drugo
vozilo ide ususret uz nagib.
(2)
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, na cesti iz toga stavka, vozač koji
se kreće uz nagib dužan je zaustaviti svoje vozilo ako ispred sebe ima prikladno
mjesto za zaustavljanje koje omogućuje sigurno mimoilaženje i ako bi, u slučaju
da tako ne postupi, mimoilaženje zahtijevalo kretanje unatrag jednog od
vozila.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak
65.
(1)
Na cesti iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona, kad se jedno od vozila koja se
mimoilaze mora kretati unatrag, kretat će se unatrag: svako vozilo koje se
susrelo s vozilom koje vuče priključno vozilo, teretni automobil koji se
susretne s autobusom, vozilo koje se susrelo s vozilom više kategorije, a ako se
mimoilaze vozila iste kategorije – vozilo koje se kreće niz nagib, osim ako je,
s obzirom na uvjete i položaj vozila na cesti, lakše i sigurnije da to učini
vozač vozila koje se kreće uz nagib.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbi ovoga članka.
10.
PRETJECANJE I OBILAŽENJE
Članak
66.
(1)
Pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno kretanje
vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za
sigurno izvođenje tih radnji.
(2)
Vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike
ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička
svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u
prometu.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
obavlja pretjecanje ili obilaženje kad, s obzirom na karakteristike ceste i
postojeće okolnosti na cesti i u prometu, ili na tehnička svojstva vozila,
ugrožava druge sudionike u prometu (stavak 2.).
Članak
67.
(1)
Pretjecanje i obilaženje obavlja se s lijeve strane.
(2)
Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj
i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo
skreće ulijevo.
(3)
Vozilo koje se kreće po tračnicama postavljenima na sredini kolnika ili vozilo
koje se prema ovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika, osim ako
prometnim znakom nije drukčije određeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane.
To se vozilo može pretjecati s desne strane ako između njega i desnog ruba
kolnika postoji prometna traka.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
obavlja pretjecanje ili obilaženje s desne strane i izreći će mu se jedan
negativni bod (stavak 1.).
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji s lijeve strane pretječe ili obilazi vozilo koje je na kolniku
zauzelo takav položaj i čiji vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može
zaključiti da to vozilo skreće ulijevo i izreći će mu se dva negativna boda
(stavak 2.).
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
pretječe vozilo s lijeve strane koje se kreće po tračnicama postavljenim na
sredini kolnika ili ga pretječe s desne strane kad između toga vozila i desnog
ruba kolnika ne postoji prometna traka (stavak 3.).
Članak
68.
(1)
Ako se na sredini kolnika nalazi pješački otok, ili obilježeni ili na drugi
način označeni prostor za parkiranje vozila, ili neka druga površina koja nije
namijenjena za promet vozila, ili neki objekt ili uređaj, vozila ih moraju
obilaziti s desne strane.
(2)
Ako se površine, objekti ili uređaji iz stavka 1. ovoga članka nalaze na sredini
ceste s jednosmjernim prometom, a postavljenim prometnim znakom nije drukčije
određeno, oni se mogu obilaziti s obiju strana.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
69.
(1)
Vozač kojemu je dan znak za pretjecanje s njegove lijeve strane dužan je
pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika.
(2)
Vozač ne smije povećavati brzinu kretanja svojeg vozila dok ga drugo vozilo
pretječe.
(3)
Ako zbog nedovoljne širine kolnika ili njegova stanja nije moguće pretjecati bez
ugrožavanja sigurnosti prometa, vozač vozila koje se kreće sporije nego vozila
koja se kreću neposredno iza njega dužan je pomaknuti svoje vozilo što više
udesno, a ako to nije dovoljno čim mu to bude moguće, zaustaviti svoje vozilo na
prikladnom mjestu da bi propustio brža vozila.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u
slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne pomakne svoje vozilo k desnom rubu
kolnika.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
povećava brzinu kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo pretječe i izreći će mu
se jedan negativni bod (stavak 2.).
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u
slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ne pomakne svoje vozilo što više udesno,
odnosno ne zaustavi svoje vozilo na prikladnom mjestu.
Članak
70.
(1)
Vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti:
1)
kolonu vozila,
2)
ako je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati,
3)
ako je vozač koji je ispred njega na istoj prometnoj traci dao znak da namjerava
preteći ili obići vozilo koje je ispred njegova vozila, ili obići drugu zapreku
na cesti,
4)
ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj
udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg
vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u
prometu koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo
promet iz suprotnog smjera,
5)
ako nakon pretjecanja ili obilaženja ne bi ponovno mogao zauzeti položaj na
prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obilaženja, i to bez
ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, osim kad se za pretjecanje
ili obilaženje koristi prometnom trakom koja je zabranjena za promet vozila iz
suprotnog smjera,
6)
prometnom trakom koja je namijenjena zaustavljanju vozila u
nuždi.
(2)
Vozač koji pretječe ili obilazi dužan je svoje vozilo držati na potrebnoj
udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa niti
ugrožava u prometu.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji otpočne ili obavi pretjecanje ili obilaženje suprotno odredbama
stavka 1. ovoga članka i izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca i dva negativna
boda.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji pri
pretjecanju ili obilaženju ne drži svoje vozilo na potrebnoj udaljenosti od
vozila koje pretječe ili obilazi (stavak 2.).
Članak
71.
(1)
Nakon pretjecanja ili obilaženja vozač je dužan, čim to bude moguće učiniti bez
ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, vozilom ponovno zauzeti
položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja, odnosno
obilaženja.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
poslije obavljenog pretjecanja ili obilaženja vozilom ne zauzme položaj na
prometnoj traci kojom se do tada kretao i izreći će mu se jedan negativni
bod.
Članak
72.
(1)
Na kolniku na kojem se promet odvija u dva smjera a koji ima po jednu prometnu
traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru vozač ne smije vozilom
pretjecati drugo vozilo u tunelu, na mostu, ispred vrha prijevoja ceste ili u
zavoju kad je preglednost ceste nedovoljna.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji postupi suprotno odredbama ovoga članka, izreći će se i zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca i dva
negativna boda.
Članak
73.
(1)
Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez
bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s
kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke
ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom
prijelazu.
(2)
Neposredno ispred raskrižja i na raskrižju vozač smije pretjecati: vozilo koje
skreće ulijevo, a pretječe se s desne strane (članak 67. stavak 2.), vozilo koje
skreće udesno, ali tako da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika
namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, vozilo koje se kreće cestom
koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, kad se
prometom na raskrižju upravlja prometnim svjetlima ili znacima koje daje
ovlaštena osoba.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
74.
(1)
Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo koje se približava obilježenome pješačkom
prijelazu, ili koje prelazi pješački prijelaz i obilaziti vozilo koje je stalo
radi propuštanja pješaka na tom prijelazu.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka i izreći će mu se
dva negativna boda.
(3)
Za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka izreći će se i zaštitna mjera zabrane
upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca.
Članak
75.
(1)
Na cesti na kojoj postoje najmanje dvije prometne trake namijenjene za promet
vozila u istom smjeru i na kojima su kolone vozila, vozač ne smije vozilom
prelaziti iz trake u traku (slalom). Vozač može napustiti traku na kojoj se
nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno ili radi zaustavljanja, odnosno
parkiranja vozila.
(2)
Na cestama i uz uvjet iz stavka 1. ovoga članka, brže kretanje vozila na jednoj
traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se pretjecanjem, osim u slučaju iz
članka 74. ovoga Zakona.
(3)
Ne smatra se pretjecanjem ni prolaženje s desne strane vozila koje se prema
odredbi članka 48. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ne kreće prometnom trakom uz
desni rub kolnika, osim u slučaju iz članka 74. ovoga
Zakona.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka i izreći će mu se jedan
negativan bod.
11.
ZVUČNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA
Članak
76.
(1)
Vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju
razlozi sigurnosti prometa, a osobito:
1)
na cesti izvan naselja radi upozorenja drugog sudionika u prometu da ga želi
preteći ili obići, ako bi, kad taj znak ne bi bio dan, postojala opasnost od
prometne nezgode,
2)
ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraćaju pažnju na kretanje
vozila,
3)
na cesti izvan naselja, prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj ili prije
dolaska na prijevoj, na kojima je teško mimoići se.
(2)
Vozač je dužan zvučni znak upozorenja svesti na nužnu
mjeru.
Članak
77.
(1)
Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) u slučajevima iz članka 76. stavka
1. ovoga Zakona, vozač u pravilu, umjesto zvučnog znaka upozorenja upotrebljava
svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju prije
pretjecanja drugog vozila.
(2)
Svjetlosni znak upozorenja vozač može upotrijebiti i danju ako takav način
upozorenja drugim sudionicima u prometu više odgovara zbog uvjeta na
cesti.
(3)
Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala,
ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje ceste, ili
naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vodeći
računa da se time ne zasljepljuju vozači koji dolaze iz suprotnog
smjera.
12.
ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE
Članak
78.
(1)
Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono
ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za
normalan tok prometa ili kretanje pješaka.
(2)
Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i
parkiranje vozila, te na posebno uređenoj prometnoj površini namijenjenoj za
kretanje pješaka, ne smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u
prometu zbog dotrajalosti (neregistrirana i sl.) ili priključna vozila koja se u
prometu koriste samo povremeno (lake i kamp-prikolice i sl.), a ni drugi
predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugrožava okoliš.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ili druga
osoba koja postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga
članka.
Članak
79.
(1)
U slučaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja vozač je
dužan uvijek kad za to postoji mogućnost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan
kolnika.
(2)
Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesreće ili drugoga
opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku dužan je poduzeti sve
mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i da ga odmah
ukloni s kolnika.
(3)
Ako je vozač zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesreće ili iz drugoga
opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na tračnicama, dužan ga je s
tračnica odmah ukloniti, a ako to nije moguće, odmah poduzeti potrebne mjere da
osobe koje upravljaju vozilima koja se kreću po tračnicama na vrijeme budu
upozorene na opasnost.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
80.
(1)
Vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga,
odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet
odvija samo u jednom smjeru - može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili
lijevi rub kolnika.
(2)
Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tračnice, vozač može
zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika.
(3)
Vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini
kolnika samo ako su ta mjesta obilježena odgovarajućim prometnim znakom ili
oznakom na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
81.
(1)
Prije započinjanja vožnje, vozač je dužan zatvoriti i učvrstiti sve pokretne
dijelove nadogradnje vozila kao i vrata na kabini vozila te utvrditi
je li priključno vozilo propisno priključeno za vučno
vozilo.
(2)
Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata, ako se time
ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ako se ugrožava sigurnost
prometa.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
prije započinjanja vožnje ne zatvori i ne učvrsti sve pokretne dijelove
nadogradnje vozila ili ne zatvori vrata na kabini vozila ili ne utvrdi da je
priključno vozilo propisno priključeno za vučno vozilo (stavak
1.).
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ili druga
osoba koja na zaustavljenom ili parkiranom vozilu otvara vrata i time ometa
kretanje drugih sudionika u prometu ili ugrožava sigurnost prometa (stavak
2.).
Članak
82.
(1)
Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo:
1)
na obilježenome pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog
prijelaza i na prijelazu biciklističke staze preko
kolnika,
2)
na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj
razini,
3)
na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time
sprječava promet vozila koja se kreću po tračnicama,
4)
na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog
kolnika,
5)
u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i na nadvožnjacima te na
udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i
nadvožnjaka,
6)
na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste
nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez
opasnosti,
7)
na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili
parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke
na cesti, bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika – manja od 4
metra,
8)
na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za
davanje znakova prometnim svjetlima,
9)
na biciklističkoj stazi, odnosno traci,
10)
na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika
obilježen oznakama na kolniku ili prometnim znakom,
11)
na nogostupu,
12)
ispred kolnoga ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka
na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na
mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i
obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada, ispred i na vatrogasnim i
drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima,
13)
na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s
invaliditetom.
(2)
Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, na mjestima iz točke 11. ovoga članka,
zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m
širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz rub
kolnika. Pod istim uvjetima može se i parkirati ako je to dopušteno prometnim
znakom.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
zaustavi ili parkira vozilo na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s
invaliditetom, na mostu, ispod podvožnjaka, na nadvožnjaku, na prijelazu ceste
preko željezničke ili tramvajske pruge, na obilježenom pješačkom prijelazu, na
raskrižju, na dijelu ceste blizu prijevoja i u zavoju, na mjestu na kojem bi
vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova
prometnim svjetlima.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
zaustavi ili parkira vozilo na udaljenosti manjoj od 5 metara od pješačkog
prijelaza, na udaljenosti manjoj od 5 metara od najbližeg ruba poprečnog
kolnika, u blizini željezničke ili tramvajske pruge ako se time sprječava promet
tih vozila na tračnicama, na biciklističkoj stazi, odnosno traci, na nogostupu,
odnosno pješačkoj stazi i na stajalištu za vozila javnog
prijevoza.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
zaustavi ili parkira vozilo ispred kolnog ulaza u zgradu, sklonište, dvorište
ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu, i ulaza u kanalizaciju ili
drugu komunalnu mrežu te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na
mjestima namijenjenim i obilježenim za odlaganje kućnog otpada, ispred i na
vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima, na dijelu ceste
gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranoga vozila do
neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od
3 metra, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 metra, na udaljenosti
manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka ili suprotno
odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak
83.
(1)
Osim u slučajevima iz članka 82. ovoga Zakona, vozač ne smije parkirati vozilo
ni:
1)
na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke i tramvajske pruge u
istoj razini, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih
prijelaza,
2)
na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište
za vozila javnog prijevoza putnika,
3)
na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi
parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
84.
(1)
Policijski službenik ili službenik nadležnoga upravnog tijela jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave odredit će da se vozilo premjesti na drugo
mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost
prometa ili ometa normalan tok prometa, a uvijek:
1)
na mjestu rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s
invaliditetom,
2)
na obilježenom pješačkom prijelazu, pješačkom otoku i pješačkoj
zoni,
3)
na nogostupu ako pješak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik
ili drugu površinu (slobodan prolaz između parkiranog vozila i zgrade manji od
100 cm),
4)
na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u
blizini tih pruga ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po
tračnicama,
5)
na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnog kolnika,
ako smanjuje preglednost prometa,
6)
u tunelu, na mostu, u podvožnjaku, na nadvožnjaku te na dijelu ceste ispod mosta
i nadvožnjaka,
7)
na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste
nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez
opasnosti,
8)
na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi
parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu i ispred kolnog ulaza u
zgradu,
9)
na biciklističkoj stazi ili traci ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno
trake preko kolnika,
10)
na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika
obilježen oznakama na kolniku ili postavljenim prometnim
znakom,
11)
na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za
davanje znakova prometnim svjetlima.
(2)
Vozilo koje je nepropisno zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz stavka 1.
ovoga članka ne može se blokirati na tome mjestu u smislu odredaba članka 5.
stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
(3)
Prije izdavanja naloga za premještanje vozila po stavku 1. ovoga članka, položaj
nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje se fotografijom ili
skicom.
Članak
85.
(1)
Izvršavanje naloga za premještanje vozila iz članka 84., članka 285. stavka 6. i
članka 291. stavka 7. ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(2)
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz
stavka 1. ovoga članka mogu osnovati pravnu osobu ili obavljanje tih
poslova mogu povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi koja ispunjava propisane
uvjete.
(3)
Ministar nadležan za unutarnje poslove, uz prethodno mišljenje ministra
nadležnog za poslove prometa, propisat će uvjete i način obavljanja poslova
nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila te uvjete za
obavljanje poslova premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila,
kao i obavljanje drugih poslova iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, kada te
poslove obavljaju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Članak
86.
(1)
Troškove premještanja vozila u slučajevima iz članka 84., 285. i 291. ovoga
Zakona snosi vlasnik, odnosno korisnik vozila.
(2)
Radi osiguranja plaćanja troškova premještanja vozila, od vlasnika vozila koji
nije državljanin Republike Hrvatske, pravna ili fizička osoba koja je
premjestila vozilo može zatražiti jamčevinu, a ako vlasnik neće ili ne može
položiti jamčevinu, može zadržati vozilo.
(3)
Visinu troškova premještanja vozila propisuje ministar nadležan za unutarnje
poslove na prijedlog predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Članak
87.
(1)
Vozač je dužan motorno vozilo ili priključno vozilo, osim mopeda, motocikla bez
bočne prikolice, lakih četverocikla i četverocikla koje je zaustavljeno na
kolniku, obilježiti posebnim znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na
kolniku (sigurnosni trokut) i to:
1)
kad je bio prisiljen svoje vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste iz
članka 82. ovoga Zakona,
2)
kad je vozilo zaustavljeno na kolniku na takvu mjestu ili u takvim vremenskim
prilikama da ga vozači vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teško mogu
pravovremeno uočiti,
3)
na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih
vozila.
(2)
Znak iz stavka 1. ovoga članka postavlja se na kolnik iza zaustavljenog vozila,
u okomitom položaju i na dovoljnoj udaljenosti koja na cesti izvan naselja ne
može biti manja od 100 m, tako da vozači vozila koja nailaze iz smjera na kojem
je znak postavljen mogu pravovremeno uočiti i po potrebi zaustaviti svoja
vozila, odnosno sigurno obići zaustavljeno vozilo. Na isti način taj se znak
postavlja i kad je na cesti zaustavljena kolona vozila, s tim što se umjesto
jednoga na kolnik postavljaju dva znaka, jedan pokraj drugoga. Ako je u motorno
vozilo ugrađen uređaj za istovremeno uključivanje svih pokazivača smjera, u
slučaju iz stavka 1. ovoga članka, taj uređaj mora biti
uključen.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
88.
(1)
Prije nego što napusti vozilo, vozač koji ostavlja vozilo na cesti dužan je
poduzeti sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je
ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret (isključiti rad motora,
zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom i
sl.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
13.
PRESIJECANJE KOLONE PJEŠAKA
Članak
89.
(1)
Vozač ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i
svaku drugu organiziranu povorku pješaka koja se kreće
kolnikom.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbi ovoga članka.
14.
VUČA PRIKLJUČNIH I ZAPREŽNIH VOZILA
Članak
90.
(1)
U prometu na javnoj cesti, motornom vozilu mogu biti pridodana najviše dva
priključna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priključno vozilo za
prijevoz osoba, a na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za
promet motornih vozila – samo jedno priključno vozilo.
(2)
Motornim vozilom smije se vući samo priključno vozilo koje ne smanjuje njegovu
stabilnost.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
91.
(1)
U prometu na cesti traktorom se smije vući samo jedno zaprežno vozilo koje je
preuređeno za traktorsku vuču.
(2)
Zaprežno vozilo koje vuče traktor u prometu na cesti mora imati kotače s
pumpanim gumama.
(3)
Zaprežno vozilo vučeno traktorom u prometu na cesti mora biti priključeno
traktoru pomoću krute zglobne veze tako da je tijekom vožnje osigurana
stabilnost oba vozila i onemogućeno njihovo razdvajanje.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako i postupi su-protno odredbama ovoga
članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač traktora
ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
92.
(1)
U prometu na cesti radnim strojem smije se vući samo one priključke ili
priključna vozila koji služe njihovoj namjeni.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač radnog
stroja ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
93.
(1)
U prometu na cesti biciklom i mopedom smije se vući prikolicu s dva kotača
pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira
od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora
imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla
ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
15.
VUČA NEISPRAVNIH VOZILA
Članak
94.
(1)
Vozilom se smije vući drugo vozilo, osim priključnih vozila, samo ako se ono
zbog neispravnosti ne može samo kretati.
(2)
Vozilom se ne smije vući motocikl bez bočne prikolice ili drugo slično vozilo na
dva kotača.
(3)
Vučenim se vozilom ne smiju prevoziti osobe.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
95.
(1)
Vozilo se smije vući noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, samo ako na
svojoj stražnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za označavanje vozila ili
ako ga vuče motorno vozilo koje ima, i pri vuči upotrebljava, žuto rotacijsko
svjetlo.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji vuče
motorno vozilo suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
96.
(1)
Za vrijeme vuče vozila iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona, oba vozila moraju
biti označena znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolniku
(sigurnosni trokut). Na vozilo koje vuče drugo vozilo trokut se postavlja s
prednje, a na vučeno vozilo – sa stražnje strane.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
97.
(1)
Vozilo se na cesti može vući pomoću užeta, krute veze (rude) i oslanjanjem ili
ovješenjem vozila o vučno vozilo.
(2)
Pomoću užeta ne smije se vući vozilo na kojem su neispravni uređaji za
upravljanje ili uređaji za zaustavljanje, ni teretni automobil i
autobus.
(3)
Krutom vezom ne smije se vući vozilo koje nema ispravan uređaj za upravljanje ni
vozilo koje je teže od vučnog vozila, ako mu je neispravna radna
kočnica.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako i postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
98.
(1)
Ako se motorno vozilo vuče pomoću užeta ili krute veze, osoba koja upravlja
vučenim vozilom mora imati vozačku dozvolu za upravljanje onom kategorijom ili
vrstom vozila kojoj pripada vozilo koje se vuče.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
upravlja vučenim vozilom ako nema vozačku dozvolu za upravljanje onom
kategorijom ili vrstom vozila kojoj pripada vozilo koje se
vuče.
Članak
99.
(1)
Vuča natovarenoga teretnog automobila s priključnim vozilom ili bez priključnog
vozila, odnosno traktora s priključnim vozilom dopuštena je samo do prvog mjesta
prikladnog za pretovar tereta, a iznimno i do prvog mjesta na kojem se može
otkloniti neispravnost na vozilu.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00
kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
Članak
100.
(1)
Razmak između vučnoga i vučenog vozila, ako se vuče užetom, mora iznositi od tri
do pet metara, a ako se vuče pomoću krute veze može iznositi i manje od tri
metra.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
16.
UPOTREBA SVJETALA U PROMETU
Članak
101.
(1)
Na vozilu u prometu na cesti noću i u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti
upaljena svjetla, i to:
1.
na motornom vozilu – osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice – najmanje dva
bijela ili žuta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na
stražnjoj strani,
2.
na mopedu i motociklu bez bočne prikolice – najmanje jedno bijelo ili žuto
svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj
strani.
(2)
Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene
vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj
strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, a na zaprežnom vozilu
najmanje jedno svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na
stražnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izrađena tako da se s
prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa stražnje strane vozila – crveno
svjetlo.
(3)
Kad motorno vozilo vuče jedno ili dva priključna vozila, na stražnjoj strani
posljednjega priključnog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena
svjetla, a ako širina priključnog vozila iznosi više od 1,6 m, na prednjoj
strani prvoga priključnog vozila moraju biti upaljena dva bijela
svjetla.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
102.
(1)
Na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili
kratka svjetla.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako na
motornom vozilu za vrijeme vožnje danju nema upaljena dnevna ili kratka
svjetla.
Članak
103.
Iznimno
od odredaba članka 101. ovoga Zakona, ne mora imati upaljena
svjetla:
1)
vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano danju u uvjetima normalne vidljivosti
kao i noću na osvijetljenom dijelu ceste, tako da se jasno vidi s dovoljne
udaljenosti,
2)
vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno određenim mjestima na
kolniku ili izvan njega, ili na ulicama sa slabijim
prometom,
3)
bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulatora – kad su
zaustavljeni ili parkirani u naselju uz sam rub kolnika.
Članak
104.
Motorno
vozilo čija duljina ne premašuje 8 m, a širina 2 m, i kojem nije pridodano
priključno vozilo može imati, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u
naselju, umjesto svjetala iz članka 101. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona,
upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo svjetlo, a
sa stražnje strane kao crveno svjetlo, i koje je postavljeno na strani suprotnoj
od ruba kolnika uz koji je vozilo zaustavljeno ili
parkirano.
Članak
105.
(1)
Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene
vidljivosti, moraju nositi upaljena svjetla kad se kreću kolnikom izvan
naselja:
1)
skupina pješaka koja se kreće u organiziranoj koloni ili povorci – najmanje
jedno bijelo ili žuto svjetlo na čelu kolone, odnosno povorke i najmanje jedno
crveno svjetlo na njezinu začelju,
2)
vodiči teglećih, tovarnih i jahaćih životinja i goniči stoke – najmanje jedno
bijelo ili žuto svjetlo naprijed i najmanje jedno crveno svjetlo
straga.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak, odnosno
vodič ili gonič stoke ako postupi suprotno odredbi ovoga
članka.
Članak
106.
(1)
Za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila u pravilu, upotrebljava duga
svjetla.
(2)
Vozač motornog vozila na motorni pogon dužan je umjesto dugih svjetala za
osvjetljavanje ceste upotrebljavati kratka svjetla:
1)
prije mimoilaženja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom
svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi ususret, a pri
mimoilaženju s drugim vozilom, kad vozač tog vozila prijeđe na kratka svjetla
ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla
smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m,
2)
za vrijeme dok se kreće za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvu
položaju da dugim svjetlima svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila ispred
sebe,
3)
dok vozilom prolazi pokraj kolone ili povorke pješaka,
4)
kad se kreće cestom koja se prostire neposredno pokraj plovnog puta ili pokraj
željezničke ili tramvajske pruge – ususret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće
po tračnicama,
5)
kad naiđe na stoku te ostale domaće ili divlje životinje.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak
107.
(1)
Svjetla za označavanje motornih vozila upotrebljavaju se u uvjetima iz članka
101. stavka 1. ovoga Zakona kad je vozilo zaustavljeno ili parkirano na
cesti.
(2)
Svjetla za označavanje motornih vozila moraju biti upaljena dok su upaljena bilo
koja svjetla za osvjetljavanje ceste ili posebna svjetla za
maglu.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
upotrebljava svjetla suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
108.
(1)
Po magli vozač vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka
svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla
istovremeno.
(2)
Stražnja svjetla za maglu smiju se upotrebljavati samo po magli i u slučaju
smanjene vidljivosti.
(3)
Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti bijele ili
žute boje, a na stražnjoj strani – crvene boje.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
17.
RAZMAK IZMEĐU VOZILA U VOŽNJI
Članak
109.
(1)
Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne
ugrožava sigurnost prometa.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne
drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.
Članak
110.
(1)
Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku
namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna
vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća
od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje
100 m.
(2)
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje
zabranjeno.
(3)
Ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze
opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200
metara.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne
drži potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila.
18.
PROMET TRAMVAJA I DRUGIH VOZILA NA TRAČNICAMA
Članak
111.
Odredbe
članka 34. – 110. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na promet
tramvaja i drugih vozila koja se na cesti kreću po tračnicama, osim ako to ne
isključuju konstrukcijska svojstva tih vozila.
19.
PROMET BICIKALA, MOPEDA I MOTOCIKALA
Članak
112.
(1)
Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom
trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu
kolnika.
(2)
Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini,
dužni su se kretati jedan iza drugoga.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
113.
(1)
Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne
umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne
smije skidati istovremeno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo
vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju
vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbi ovoga članka.
Članak
114.
(1)
Vozač motocikla ili mopeda i osobe koje se prevoze na tim vozilima moraju, za
vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi zaštitnu kacigu. Zaštitnu kacigu za
vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16
godina.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motocikla
ili mopeda i osoba koja se prevozi ako za vrijeme vožnje na cesti na glavi ne
nosi zaštitnu kacigu.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla
ako za vrijeme vožnje na cesti na glavi ne nosi zaštitnu
kacigu.
20.
PROMET ZAPREŽNIH VOZILA I KRETANJE STOKE
Članak
115.
(1)
Vozač zaprežnog vozila mora upravljati vozilom za sve vrijeme dok se vozilo
kreće po cesti i dužan je vozilo držati što bliže desnom rubu
kolnika.
(2)
Zaprežno vozilo ne smije se ostavljati bez nadzora na
cesti.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog
vozila ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
116.
(1)
Vozač zaprežnog vozila mora za vrijeme vožnje na cesti upravljati zapregom tako
da drži uzde u rukama ili da zapregu vodi hodajući pokraj ili ispred
nje.
(2)
Vozač zaprežnog vozila mora voditi zapregu:
1)
na nepreglednom i neosiguranom prijelazu ceste preko željezničke
pruge,
2)
pri prijelazu preko državne i županijske ceste,
3)
pri uključivanju u promet iz dvorišta ili s druge površine kada mu je vidik
zaklonjen ili je vidljivost smanjena,
4)
pri uključivanju u promet kada prelazi preko nogostupa ili biciklističke
staze.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog
vozila ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
117.
(1)
U prometu na cesti u zaprežno vozilo smiju se upregnuti najviše dvije zaprege
jedna iza druge.
(2)
Ako u prometu na cesti zaprežno vozilo vuku dvije zaprege vozač mora imati
pratioca.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog
vozila ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
118.
(1)
Za zaprežno se vozilo u prometu na cesti smije privezati samo jedno grlo stoke
sa stražnje desne strane.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač zaprežnog
vozila ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
119.
(1)
Stoku i druge životinje ne smije se voditi niti ostavljati na cesti bez
nadzora.
(2)
Stoku koja se kreće po javnoj cesti gonič stoke mora držati što je moguće bliže
desnom rubu ceste.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj gonič ili
vlasnik stoke ili drugih životinja ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak
120.
Stoku
u stadu, krdu ili pojedino grlo ne smije cestom goniti ili voditi osoba koja, s
obzirom na uzrast i sposobnost, ne može nadzirati stoku i poduzimati potrebne
radnje da se izbjegne opasnost.
Članak
121.
(1)
Na državnim cestama ne smije se goniti stoka.
(2)
Na državnim cestama osoba koja je navršila 16 godina smije voditi vezana najviše
dva grla stoke i kretati se krajnjom desnom stranom
kolnika.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
122.
(1)
Na županijskim i lokalnim cestama gonjenje stoke u stadu ili krdu mora nadzirati
dovoljan broj goniča. Goniči su dužni stado ili krdo nadzirati i ravnati tako da
se ne ugrožava i u što manjoj mjeri ometa promet.
(2)
Veći broj stoke goniči moraju goniti u grupama koje ne smiju biti duže od 50 m,
a između njih mora biti razmak najmanje 50 m.
(3)
Na županijskim i lokalnim cestama stoku ne smije goniti niti voditi osoba koja
nije navršila 10 godina.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj gonič stoke ako
postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak
123.
(1)
Preko ceste gdje nema izgrađenih ili određenih prijelaza stoka se smije goniti
ili voditi samo na preglednom dijelu ceste.
(2)
Prelaženje stoke u stadu ili krdu preko državne ili županijske ceste moraju
osiguravati najmanje dva goniča koji se nalaze s jedne i s druge strane
prijelaza.
(3)
Kada se stoka goni noću preko državne ili županijske ceste, goniči moraju nositi
svjetiljke s crvenim svjetlom koje mora biti jasno vidljivo drugim sudionicima u
prometu na udaljenosti najmanje 150 m.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj gonič stoke ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
21.
KRETANJE PJEŠAKA
Članak
124.
(1)
Pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku.
(2)
Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i
koturaljkama kao i sanjkanje, skijanje i sl.
(3)
Pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje
pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje
pješaka.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
125.
(1)
Iznimno, od članka 124. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, na cesti na kojoj ne
postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje
pješaka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga površina određena,
odnosno prikladna za kretanje pješaka kojom se pješaci ne mogu koristiti iz bilo
kojeg razloga, pješaci se mogu kretati kolnikom.
(2)
Ako se pješak kreće kolnikom, mora se kretati što bliže rubu kolnika na način
kojim ne ometa i ne sprječava promet vozila.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka.
Članak
126.
(1)
Kad se pješaci kreću kolnikom na kojem sigurnost prometa to zahtijeva, a osobito
u slučaju slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa
vozila, dužni su kretati se jedan iza drugoga.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbi ovoga članka.
Članak
127.
(1)
Pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se
uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja a noću mora biti osvijetljen ili označen
s reflektirajućom materijom.
(2)
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, pješak se može kretati uz desni rub
kolnika samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledan zavoj, ponor,
usjek, zasjek, odron i sl.).
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak koji se
kolnikom na javnoj cesti izvan naselja ne kreće na način propisan odredbama
stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak
128.
(1)
Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću
pomoću pokretnih stolaca za nemoćne osobe te organizirana kolona pješaka moraju
se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbi ovoga članka.
Članak
129.
(1)
Pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo
i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može
učiniti na siguran način.
(2)
Na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze,
odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim
prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u
naselju, odnosno 100 m izvan naselja.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
130.
(1)
Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom pješaka upravlja
prometnim svjetlima za pješake, odnosno na raskrižju, pješak je dužan postupiti
prema tim znakovima.
(2)
Na obilježenome pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojem se prometom pješaka
ne upravlja posebnim prometnim svjetlima za pješake, ali se prometom vozila
upravlja prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlaštena osoba,
pješaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz
preko kolnika.
(3)
Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja prometnim
svjetlima ni znacima što ih daje ovlaštena osoba, pješak je dužan prije stupanja
na pješački prijelaz obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se
približavaju.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak
131.
(1)
Pješak koji namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji
obilježeni pješački prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet
vozila.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbi ovoga članka.
Članak
132.
(1)
Organizirana kolona pješaka ne smije biti duža od 50 m, osim pogrebne i odobrene
povorke ili policijske ili vojne jedinice.
(2)
Kada se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka razmak između kolona
mora biti najmanje 50 m.
(3)
Noću i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada je
to potrebito radi sigurnosti prometa, pješaci koji se kreću kolnikom u
organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki, te policijskih
ili vojnih jedinica, moraju se kretati u koloni po jedan.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vodič
organizirane kolone pješaka ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
22.
OBVEZE VOZAČA PREMA PJEŠACIMA
Članak
133.
(1)
Ako se prometom na obilježenome pješačkom prijelazu upravlja prometnim svjetlima
ili znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan svoje vozilo zaustaviti ispred
pješačkog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen
prolaz.
(2)
Ako se obilježeni pješački prijelaz iz stavka 1. ovoga članka nalazi na ulazu na
bočnu cestu, vozač koji skreće na tu cestu dužan je kretati se smanjenom brzinom
i propustiti pješake koji su već stupili ili stupaju na pješački prijelaz, a
prema potrebi, i zaustaviti svoje vozilo radi propuštanja
pješaka.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji svoje vozilo ne zaustavi ispred pješačkog prijelaza kad mu je danim
znakom zabranjen prolaz i izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom do tri mjeseca te dva negativna boda (stavak
1.).
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama stavka 2. ovoga članka i izreći će mu se jedan
negativni bod.
Članak
134.
(1)
Ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za
davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan takvu
pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava
pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake
koji su već stupili na pješački prijelaz.
(2)
Ako su pješaci djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili druge osobe s
invaliditetom, vozač je dužan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek
stupaju na pješački prijelaz iz stavka 1. ovoga
članka.
(3)
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na kolniku s dvije ili više prometnih traka
za promet u istom smjeru, zabranjeno je prolaženje pored vozila koje je
zaustavljeno ili usporava ispred pješačkog prijelaza da bi propustilo
pješake.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka i izreći će mu se jedan
negativni bod.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji svojim vozilom prođe pored vozila koje je već zaustavljeno ili vozila
koje usporava ispred pješačkog prijelaza radi propuštanja pješaka i izreći će mu
se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene vrste ili
kategorije do tri mjeseca te dva negativna boda (stavak
3.).
Članak
135.
(1)
Vozač koji skreće na bočnu cestu na čijem ulazu ne postoji obilježeni pješački
prijelaz dužan je skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pješake koji su
već stupili na kolnik.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbi ovoga članka.
23.
PROMET NA PRIJELAZU CESTE PREKO ŽELJEZNIČKE PRUGE
Članak
136.
(1)
Vozač koji se vozilom približava prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj
razini dužan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga može zaustaviti pred
uređajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred uređajem za davanje znakova
kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno da može zaustaviti
vozilo prije nego što stupi na željezničku prugu.
(2)
Sudionici u prometu koji prelaze preko željezničke pruge u istoj razini dužni su
to činiti s potrebnim oprezom.
Članak
137.
(1)
Sudionici u prometu dužni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko
željezničke pruge u istoj razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten,
ili ako se taj uređaj već počeo spuštati, ili ako se daju svjetlosni ili zvučni
znaci koji upozoravaju da će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se
prijelazu ceste preko željezničke pruge približava vlak.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji postupi suprotno odredbama ovoga članka i izreći će mu se zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri mjeseca i dva
negativna boda.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj ostali
sudionici u prometu na cesti koji postupe suprotno odredbama ovoga
članka.
Članak
138.
(1)
Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem nema uređaja
za zatvaranje prometa ni uređaja za davanje znakova kojima se najavljuje
približavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu prijeći
preko željezničke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko
drugo vozilo koje se kreće po tračnicama.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u
prometu ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
24.
PROMET NA AUTOCESTI, BRZOJ CESTI I CESTI NAMIJENJENOJ ISKLJUČIVO ZA PROMET
MOTORNIH VOZILA
Članak
139.
(1)
Autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih
vozila ne smiju se kretati pješaci, radni strojevi, motokultivatori, traktori,
mopedi, zaprežna vozila, bicikli i životinje.
(2)
Autocestom se ne smiju kretati ni motorna vozila koja se ne mogu kretati brzinom
većom od 60 km na sat.
(3)
Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na vozila oružanih snaga i
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove te vozila pravnih ili fizičkih osoba
nadležnih za održavanje ceste kada daju posebne svjetlosne znakove (žuto
trepćuće svjetlo).
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u
prometu ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga
članka.
Članak
140.
(1)
Na autocesti vozač ne smije zaustavljati ni parkirati motorno vozilo, osim na
površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene i
obilježene.
(2)
Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prisiljen
zaustaviti vozilo na kolniku autoceste dužan ga je zaustaviti na posebnoj traci
za zaustavljanje vozila u nuždi i poduzeti potrebne mjere da vozilo što prije
ukloni s kolnika.
(3)
Na autocesti vozač ne smije polukružno okretati vozilo niti se kretati vozilom
unatrag, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno
uređene.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 3. ovoga članka i izreći će mu se
jedan negativan bod.
Članak
141.
(1)
Na autocestu ne smije se uključiti motorno vozilo što vuče drugo vozilo koje se
zbog neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne može samo
kretati.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vuča vozila dopuštena je autocestom
ako je razlog za vuču nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, ali samo
krajnjom desnom prometnom trakom do prve priključne ceste kojom se vučeno vozilo
može isključiti iz prometa na autocesti.
(3)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
142.
(1)
Autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije
zakrčena vozilima u koloni.
(2)
Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo
prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku.
(3)
Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja),
pretjecati zaustavnom trakom, kretati se na način da ne drži potreban razmak,
požurivati vozila ispred sebe ili na drugi način davanjem svjetlosnih i zvučnih
znakova niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u
opasnost druge sudionike u prometu.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač vozila
koji se na autocesti ne kreće krajnjom desnom prometnom trakom kada ta traka
nije zakrčena vozilima u koloni (stavak 1.).
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 3. ovoga članka i izreći će mu se
zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do tri
mjeseca i dva negativna boda.
Članak
143.
(1)
Na autocesti s tri prometne trake ili više prometnih traka, namijenjenih za
promet vozila u jednom smjeru, vozači teretnih automobila čija je najveća
dopuštena masa veća od 3.500 kg i skupova vozila duljina čija premašuje 7 m,
smiju se koristiti samo s dvije prometne trake koje se nalaze uz desni rub
kolnika.
(2)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbi ovoga članka.
Članak
144.
(1)
Vozač koji se vozilom uključuje u promet na autocesti, uz obveze iz članka 43. –
45. ovoga Zakona, dužan je koristiti se posebnom trakom za
ubrzanje.
(2)
Vozač koji se vozilom isključuje iz prometa na autocesti dužan je svojim vozilom
pravovremeno zauzeti položaj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i što prije
prijeći na posebnu traku za usporavanje.
(3)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
145.
Odredbe
članka 139. – 144. ovoga Zakona i odgovarajuće kaznene odredbe, primjenjuju se i
na promet na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih
vozila.
25.
PROMET U TUNELU
Članak
146.
(1)
Vozač koji se vozilom kreće kroz tunel ne smije zaustavljati niti parkirati
vozilo u tunelu niti smije polukružno okretati vozilo ili se vozilom kretati
unatrag.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka i izreći će mu se jedan
negativan bod.
Članak
147.
(1)
Vozač motornog vozila dužan je za vrijeme kretanja kroz tunel držati na vozilu
upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste.
(2)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
26.
VOZILA POD PRATNJOM
Članak
148.
(1)
Vozilima pod pratnjom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se vozila koja prate
pripadnici policije i vojne policije s posebnim policijskim vozilima opremljenim
uređajima za davanje posebnih zvučnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje,
kao i ta policijska vozila, i to za vrijeme dok se ti znakovi
daju.
(2)
Vozač koji na cesti susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozač
kojega sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom dužni su zaustaviti svoje
vozilo, noću umjesto dugih svjetala upotrijebiti kratka svjetla za
osvjetljavanje ceste, držati se naredbi koje im daju osobe iz pratnje i kretanje
nastaviti tek nakon što prođu sva vozila pod pratnjom.
(3)
Vozila pod pratnjom vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu imaju
pravo prednosti prolaska u odnosu na sva druga vozila, osim u odnosu na vozila
koja se kreću raskrižjem na kojem se prometom upravlja prometnim svjetlima ili
znacima ovlaštene osobe, i na njih se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o
ograničenju brzine (članak 52. – 55.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone
vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak 70.
stavak 1. točka 1., članak 74. i članak 75. stavak 1.), o zabrani presijecanja
kolone pješaka (članak 89.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak
163.) i nisu se dužni kretati jedno iza drugog (članak
112.).
(4)
Iznimno, pod uvjetom da je to neophodno potrebno, a vodeći računa o sigurnosti
drugih sudionika u prometu, na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ni odredbe
o strani kretanja vozila (članak 46. – 48. a kada je obustavljen promet i članak
49.), uključivanju u promet (članak 45. stavak 1.), o zaustavljanju i parkiranju
te polukružnom okretanju (članak 79. stavak 1., članak 80. stavak 1. i 3.,
članak 82. stavak 1. točka 5., 10., 11. i 12., članak 83. stavak 1., članak 12.
stavak 4. i članak 140.).
(5)
Radi omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima iz stavka 1. ovoga članka,
pješaci su se dužni ukloniti dok ta vozila prođu.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga članka.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbi stavka 5. ovoga članka.
27.
VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA
Članak
149.
(1)
Na vozila službe hitne pomoći, vatrogasne službe, unutarnjih poslova i vojne
policije, kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, ne
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (članak 52. – 55.), o
prednosti prolaska (članak 57.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone
vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (članak 70.
stavak 1. točka 1., članak 74. i članak 75. stavak 1.), o zabrani presijecanja
kolone pješaka (članak 89.) te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (članak
163.).
(2)
Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebno, a vodeći računa o sigurnosti
drugih sudionika u prometu, na vozila s prednošću prolaska ne primjenjuju se ni
odredbe o strani kretanja vozila (članak 46. – 48. a kada je obustavljen promet
i članak 49.), uključivanju u promet (članak 45. stavak 1.) i o
zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju (članak 79. stavak 1.,
članak 80. stavak 1. i 3., članak 82. stavak 1. točka 5., 10., 11. i 12., članak
83. stavak 1., članak 12. stavak 4. i članak 140.).
(3)
Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih svjetala
osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega, vozači
su dužni obratiti pažnju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih
i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne
prođu.
(4)
Glede međusobnog prava prednosti prolaska vozila iz stavka 1. i 3. ovoga članka
važe odredbe ovoga Zakona o prednosti prolaska.
Članak
150.
Iznimno
od članka 149. ovoga Zakona, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u
prometu, na vozila policije bez obzira imaju li ugrađene posebne uređaje za
utvrđivanje prekršaja i davanje zvučnih i svjetlosnih signala u obavljanju
službenih zadaća, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine
(članak 52. – 55.), prelaženja iz trake u traku (članak 75. stavak 1.), o
poštivanju prometnih znakova (članak 12. stavak 4.) i o zaustavljanju i
parkiranju (članak 79., 80., 82. i 83.).
Članak
151.
(1)
Osobni automobili kojima se koriste suci i državni odvjetnici za obavljanje
očevida povodom kaznenih djela, službena vozila ovlaštenih carinskih službenika,
vozila Gorske službe spašavanja te vozila ministarstva nadležnog za poslove
pravosuđa kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe, kada posebnim uređajima
daju svjetlosne i zvučne znake, imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga
vozila osim vozila pod pratnjom i vozila iz članka 149. stavka 1. i 3. ovoga
Zakona i na njih se, uz uvjet iz članka 149. stavka 2. ovoga Zakona, ne
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o zaustavljanju i parkiranju (članak 79.
stavak 1., članak 80. stavak 1. i 3., članak 82. stavak 1. točka 5., 10., 11. i
12., članak 83. stavak 1. i članak 12. stavak 4.).
(2)
Osobe koje sudjeluju u prometu na cesti u uvjetima i slučajevima iz članka 150.
i 151. dužne su voditi računa o sigurnosti drugih sudionika u
prometu.
Članak
152.
(1)
Da bi omogućili prolaz vozilima iz članka 149. i 151. ovoga Zakona, pješaci su
se dužni skloniti, a druga vozila propustiti i prema potrebi, zaustaviti se dok
ta vozila ne prođu.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj pješak ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
153.
(1)
Uređaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvučnih znakova smiju se ugrađivati i
upotrebljavati samo na vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju
(članak 148. stavak 1.) te na vozilima s pravom prednosti prolaska iz članka
149. stavka 1. i 3. i članka 151. ovoga Zakona.
(2)
Na vozilima policije, osim uređaja iz stavka 1. ovoga članka, mogu se ugraditi i
uređaji na kojima se ispisuju zapovijedi i obavijesti vozačima koji se kreću
ispred ili iza policijskih vozila (obvezno zaustavljanje, stop policija,
smanjite brzinu, prometna nesreća, opasnost na cesti i
sl.).
(3)
Vozila iz članka 149. ovoga Zakona mogu imati više plavih rotacijskih svjetala
ugrađenih na najvišem dijelu vozila i uređaj za davanje znakova u nizu tonova
raznih visina, a vozila iz članka 151. ovoga Zakona samo jedno plavo rotacijsko
svjetlo i uređaj za davanje znakova u nizu tonova raznih
visina.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(6)
Novčanom kaznom od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u prometu na
cesti ima ugrađene ili upotrebljava posebne uređaje suprotno odredbama ovoga
članka.
28.
TERET NA VOZILU
Članak
154.
(1)
Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase
ili dopuštenog osovinskog opterećenja, utvrđenih posebnim propisom ili preko
najveće dopuštene mase, kao niti preko dopuštenoga osovinskog opterećenja
upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste
utvrđene prometnim znakom.
(2)
Teret na vozilu mora biti tako raspoređen i prema potrebi pričvršćen i pokriven
da:
1)
ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na
cesti,
2)
ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje
vozilom,
3)
ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom,
4)
ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti,
5)
ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske
pločice i druge propisane oznake na vozilu.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik koja postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2.
ovoga članka.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i
odgovorna osoba u pravnoj osobi koja postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2.
ovoga članka.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
155.
(1)
Teret na vozilu ne smije premašiti najudaljeniju točku na prednjoj strani vozila
više od jedan metar.
(2)
Teret koji se prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti
najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje
duljine koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni
prostor.
(3)
Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vučnog vozila i
jednoosovinske prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina
vučnog vozila i jednoosovinske prikolice.
(4)
Ako teret na vozilu premašuje više od jednog metra najudaljenije točke na
stražnjoj strani vozila, najizbočenija točka tereta mora biti označena crvenom
tkaninom.
(5)
Najizbočenija točka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim
vozilom mora u slučaju iz stavka 4. ovoga članka biti označena pločom. Ta je
ploča kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjeničnim
kosim trakama reflektirajuće narančaste i bijele boje i postavljena okomito na
uzdužnu os vozila.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik koja postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i
odgovorna osoba u pravnoj osobi koja postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
156.
(1)
Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti najizbočenija točka na
teretu koji se prevozi vozilom mora biti označena:
1)
u slučaju iz članka 155. stavka 4. ovoga Zakona – svjetlom i reflektirajućom
tvari crvene boje,
2)
kad teret na motornom ili na priključnom vozilu bočno premašuje više od 20 cm
vanjski rub prednjega ili stražnjeg svjetla za označivanje vozila – svjetlom i
katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa stražnje strane –
crveno svjetlo.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
157.
(1)
Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 50 cm sa
svake strane vozila.
(2)
Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80
cm.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla,
mopeda ili motocikla koji postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
29.
PRIJEVOZ OSOBA VOZILIMA
Članak
158.
(1)
U vozilu ili na vozilu smije se prevoziti u prometu na cesti onoliko osoba
koliko ima ugrađenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj
dozvoli.
(2)
Ako se u osobnom automobilu prevoze djeca, dvoje djece do 10 godina života
smatra se jednom osobom.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
159.
(1)
Na prikolicama iz članka 93. ovoga Zakona i u tovarnom sanduku mopeda ili
motocikla, ne smiju se prevoziti osobe.
(2)
Osobe se mogu prevoziti u bočnoj prikolici motocikla.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
vozilom prevozi osobe suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
160.
(1)
Vozač ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može
otvoriti iznutra, osim vozilima unutarnjih poslova, oružanih snaga i tijela za
izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija i to samo za službene
potrebe.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga
članka.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač koji postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
161.
(1)
Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od
osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač
za ruke i noge, odnosno pedale.
(2)
Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam
godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno
veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom.
(3)
Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem
alkohola ili droga.
(4)
Dijete mlađe od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu i
motociklu.
(5)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
162.
(1)
Osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni na koji način ometati vozača u
upravljanju vozilom, niti utjecati na vozača da upravlja vozilom na način kojim
se smanjuje sigurnost prometa.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
163.
(1)
Vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su
ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio
proizvođač sigurnosnog pojasa.
(2)
Vozač osobnog automobila ne smije na prednjem sjedalu prevoziti osobu koja je
pod utjecajem alkohola ili droga, dijete mlađe od 12 godina niti na stražnjem
sjedalu dijete mlađe od pet godina, osim u slučaju kada na stražnjem sjedalu ima
pričvršćenu dječju sjedalicu, u kojoj dijete mora biti
vezano.
(3)
Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač i druga osoba koja
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
164.
(1)
Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata,
naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na
traktorskim priključcima.
(2)
Iznimno, na vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju
poslove na vozilima vatrogasne službe, vozilima komunalne djelatnosti i elektro
dispečerske službe ako su na tim vozilima ugrađene platforme za stajanje i
držači i ako se ne kreću brzinom većom od 30 km na sat.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja za
vrijeme kretanja vozila u prometu na cesti iskače, otvara vrata, naginje se
izvan vozila ili se vozi na vanjskim dijelovima vozila, ili na traktorskim
priključcima, ili uskače u vozilo (stavak 1.).
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji za
više od 10 km na sat prekorači brzinu u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka
bez obzira na dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu
brzinu.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji do
10 km na sat prekorači brzinu u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka bez obzira
na dopuštenu ili prometnim znakom ograničenu brzinu.
Članak
165.
Motornim
ili priključnim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom i prigradskom
prometu i autobusom kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe u
gradskom prometu, iznimno od članka 158. stavka 1. ovoga Zakona, smije se
prevoziti osobe i stojeći.
Članak
166.
(1)
Na teretnom automobilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu
koje vuče traktor, može se prevoziti najviše pet osoba koje rade na utovaru ili
istovaru tereta ili obavljaju druge radove.
(2)
Osobe koje nisu navršile 14 godina smiju se prevoziti na vozilima iz stavka 1.
ovoga članka samo uz pratnju punoljetne osobe.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
167.
(1)
Na teretnom automobilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu
koje vuče traktor, može se uz odobrenje prevoziti više od pet osoba koje rade na
utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta
stanovanja do mjesta rada i obratno te od jednog mjesta rada na
drugo.
(2)
Prijevoz osoba na vozilima iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti i u drugim
opravdanim slučajevima.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
168.
(1)
Teretni automobil kojim se prevoze osobe u prostoru za smještaj tereta uz
odobrenje mora imati: sjedala pričvršćena za karoseriju široka najmanje 45 cm,
stranicu na stražnjoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm, čvrst vanjski
naslon visok najmanje 120 cm na stražnjim sjedalima i na sjedalima uzduž ruba
karoserije ako su njezine stranice niže od 120 cm, nosač cerade i ceradu s dva
otvora za prozračivanje, jedan na prednjoj, a drugi na stražnjoj strani te
stepenice za ulazak i izlazak osoba.
(2)
Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka i broj osoba koje se mogu
prevoziti, utvrđuje stanica za tehnički pregled vozila.
Članak
169.
(1)
Na radnom stroju i njegovom priključnom vozilu za vrijeme kretanja po cesti
smiju se nalaziti vozač i pratilac.
(2)
Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo vozač, a
na priključnom vozilu motokultivatora smije se nalaziti najviše tri osobe koje
rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge
poslove.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se za vrijeme kretanja po cesti
na radnom stroju ili njegovom priključku ili na motokultivatoru i njegovom
priključnom vozilu prevoze osobe suprotno odredbama ovoga
članka.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji prevozi osobe
suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
170.
(1)
Odobrenje iz članka 167. ovoga Zakona izdaje policijska uprava, odnosno
policijska postaja na čijem području prijevoz počinje.
(2)
Odobrenje nije potrebno kada se prijevoz obavlja radi pružanja hitne pomoći pri
spašavanju ljudi i imovine ili kada se obavlja vozilima unutarnjih poslova ili
oružanih snaga.
(3)
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka važi najdulje šest mjeseci. Vozač mora kod
sebe imati odobrenje i pokazati ga na zahtjev ovlaštene službene
osobe.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
postupi suprotno odredbama stavka 3. ovoga članka.
Članak
171.
(1)
U parkovima, hotelsko-turističkim i sličnim naseljima, pješačkim zonama,
gradovima i slično, na cesti kojom je zabranjen ili se ne odvija promet vozila,
u pravilu samo u turističke svrhe, traktor ili neko drugo vučno motorno vozilo,
smije vući najviše četiri priključna vozila uređena za prijevoz osoba i na njima
uz odobrenje prevoziti osobe u sjedećem položaju (turistički
vlak).
(2)
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka vozila koja se koriste u turističke
svrhe, u uvjetima odvijanja prometa drugih vozila, vučno vozilo smije vući
najviše dva vozila.
(3)
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje tijelo jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave nadležno za poslove prometa.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se na turističkom vlaku prevoze
osobe suprotno odredbama ovoga članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(6)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač koji u prometu
na cesti prevozi osobe suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
172.
(1)
U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe:
1)
teretnim automobilom kojem tovarni sanduk nema stranice,
2)
vozilom s automatskim istovarivačem,
3)
priključnim vozilom za prijevoz tereta koje vuče teretni
automobil,
4)
prikolicom za stanovanje (kamp-prikolica),
5)
priključnim vozilom koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednoga
priključnog vozila, osim u slučaju iz članka 171. ovoga Zakona (turistički
vlak).
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cesti prevoze
osobe suprotno odredbama ovoga članka.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač koji u prometu
na cesti prevozi osobe suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
173.
(1)
Osobe koje se prevoze teretnim automobilom u prostoru za smještaj tereta i
priključnim vozilom koje vuče traktor ili radnom stroju ne smiju stajati u
vozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi
visinu stranica vozila.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
30.
POKUSNE VOŽNJE
Članak
174.
(1)
Za pokusne vožnje pri kojima se, radi ispitivanja svojstava proizvedenih ili
preinačenih motornih vozila mora odstupiti od pojedinih odredaba o sigurnosti
prometa na cestama, potrebno je odobrenje.
(2)
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje policijska uprava, odnosno policijska
postaja na čijem području vožnja počinje.
(3)
U odobrenju za pokusnu vožnju određuje se koje mjere osiguranja organizator mora
poduzeti o svom trošku te naznačuje osobe koje se moraju nalaziti u vozilu za
vrijeme pokusne vožnje.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako bez odobrenja obavlja pokusnu vožnju na cesti vozilom
na motorni pogon ili ako ne poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za
pokusnu vožnju.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji bez
odobrenja vozilom na motorni pogon obavlja pokusnu vožnju na cesti ili ne
poduzme mjere osiguranja određene u odobrenju za pokusnu vožnju ili za vrijeme
pokusne vožnje prevozi osobe koje nisu navedene u
odobrenju.
VI.
DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE
Članak
175.
Osoba
koja se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih
osoba dužna je ukazati pomoć osobama ozlijeđenim u prometnoj
nesreći.
Članak
176.
(1)
Sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen ili
je nastala veća materijalna šteta, dužan je:
1)
ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo
radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je
samome potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja
policije,
2)
poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu
nastati na mjestu prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da
nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći
tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost
prometa,
3)
o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku
postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene
osobe koja obavlja očevid.
(2)
Pravna ili fizička osoba koja je obaviještena o prometnoj nesreći u kojoj je
neka osoba ozlijeđena dužna je o tome odmah obavijestiti najbližu zdravstvenu
ustanovu i policijsku upravu, odnosno policijsku postaju.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji ne ostane na mjestu prometne nesreće i izreći će mu se zaštitna mjera
zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju najmanje 6 mjeseci te pet
negativnih bodova (stavak 1.).
Članak
177.
(1)
Vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana manja materijalna
šteta na vozilima, dužni su odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano
odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nezgodi ili na drugi
način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.
(2)
Vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok
nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili
osobne podatke i podatke o vozilima.
(3)
U slučaju prometne nesreće s manjom materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće
nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku
vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je
uzrokovao prometnu nesreću.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se vozači ako odmah s kolnika
ne uklone vozila i omoguće nesmetano odvijanje prometa.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se vozač ako drugom
sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge
stvari ne ostavi svoje podatke i napusti mjesto prometne nesreće i izreći će mu
se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje
tri mjeseca te tri negativna boda.
Članak
178.
(1)
Vozač koji je vozilom sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj ima poginulih ili
ozlijeđenih osoba, a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj
nesreći, imaju pravo tražiti osobne podatke i adresu od osoba koje su bile
prisutne kad se nesreća dogodila.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
odbije dati osobne podatke i adresu sukladno odredbi ovoga
članka.
Članak
179.
(1)
Vozač koji se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužan je na zahtjev
ovlaštene osobe prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći do najbliže
zdravstvene ustanove.
(2)
Vozač je dužan postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka i prije dolaska
ovlaštene osobe, osim ako se nesreća dogodila na mjestu na kojem se može
očekivati brzi dolazak vozila hitne pomoći ili ako vozač zaključi da se
nestručnim i neodgovarajućim načinom prijevoza stanje ozlijeđene osobe može
pogoršati.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
odbije prevesti osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći.
Članak
180.
(1)
Ako je zdravstvena ustanova obaviještena o prometnoj nesreći ili je primila na
liječenje osobu ozlijeđenu u prometnoj nesreći, dužna je o tome odmah
obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju na čijem se području
dogodila prometna nesreća.
(2)
Ako osoba ozlijeđena u prometnoj nesreći umre od zadobivenih ozljeda,
zdravstvena ustanova dužna je o tome odmah obavijestiti policijsku upravu,
odnosno policijsku postaju na čijem se području dogodila prometna
nesreća.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zdravstvena
ustanova ako ne obavijesti nadležnu policijsku upravu, odnosno policijsku
postaju o prijemu osobe ozlijeđene u prometnoj nesreći ili smrti osobe u
prometnoj nesreći.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba (liječnik) u zdravstvenoj ustanovi i liječnik u privatnoj
praksi.
Članak
181.
(1)
Ako je vozilo zbog prometne nesreće onesposobljeno za daljnje kretanje na cesti,
vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila dužan je vozilo, teret, stvari ili
drugi materijal rasut po cesti ukloniti s kolnika, nakon što to naredi ili
dopusti ovlaštena osoba koja obavlja očevid.
(2)
Ako vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju postupiti prema
stavku 1. ovoga članka, ovlaštena osoba koja se zatekne na mjestu nesreće ili na
mjestu gdje se nalazi neispravno vozilo naredit će organizaciji nadležnoj za
održavanje cesta da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi
rasuti materijal s kolnika.
(3)
Organizacija nadležna za održavanje cesta, odnosno pravna osoba s kojom je
pravna osoba ili upravno tijelo nadležno za održavanje cesta sklopilo ugovor za
uklanjanje vozila dužna je hitno poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje i
čuvanje vozila s teretom, stvari ili drugoga rasutog materijala s kolnika i
osigurati prohodnost ceste.
(4)
Ako organizacija nadležna za održavanje cesta ne postupi prema odredbi stavka 3.
ovoga članka, a zbog onesposobljenosti vozila ili zapreka na kolniku stvorenih
od tereta, stvari ili drugog materijala bude onemogućeno kretanje drugim
sudionicima u prometu, ovlaštena osoba poduzet će druge odgovarajuće mjere da se
omogući normalan tok prometa.
(5)
Troškove uklanjanja i čuvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala kao i
poduzimanje drugih odgovarajućih mjera iz stavka 4. ovoga članka snosi
organizacija nadležna za održavanje cesta, a oni imaju pravo na naknadu od onoga
tko ih je prouzročio.
(6)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako poslije prometne nesreće, na zahtjev ovlaštene osobe,
ne poduzme mjere za hitno uklanjanje vozila, tereta, stvari ili drugog rasutog
materijala sa ceste ili ne osigura prohodnost ceste (stavak
3.).
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i osoba koja ne
postupi sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka.
Članak
182.
(1)
Policijski službenik koji obavlja očevid prometne nesreće u kojoj je nastala
materijalna šteta, podvrgnut će neposredne sudionike prometne nesreće
ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata umjerenih prema
propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima, radi provjere imaju li u
organizmu alkohola ili opojnih droga. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da vozač –
neposredni sudionik nesreće – u organizmu ima alkohola ili droga, a to poriče,
policijski službenik će ga odvesti u zdravstvenu ustanovu na liječnički pregled
te na uzimanje krvi i urina radi analize.
(2)
Ako u prometnoj nesreći ima ozlijeđenih osoba, policijski službenik koji obavlja
očevid prometne nesreće podvrgnut će neposredne sudionike nesreće ispitivanju na
način kako je to propisano u stavku 1. ovoga članka. Ako se tim ispitivanjem
utvrdi da vozači – neposredni sudionici prometne nesreće – imaju u organizmu
alkohola ili opojnih droga, policijski službenik će odrediti liječnički pregled
te uzimanje krvi i urina radi analize.
(3)
Ako u prometnoj nesreći ima poginulih osoba, policijski službenik koji obavlja
očevid odredit će da se vozačima – neposrednim sudionicima nesreće uzme krv i
urin kako bi se utvrdilo imaju li u organizmu alkohola ili opojnih droga, a
drugim sudionicima nesreće nakon što se odgovarajućim sredstvima ili aparatima
ili stručnim pregledom utvrdi prisutnost alkohola ili opojnih droga u
organizmu.
(4)
U slučajevima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka liječnik može odlučiti da se
krv i urin ne uzimaju ako bi zbog toga nastupile štetne posljedice za zdravlje
sudionika u prometnoj nesreći.
(5)
Osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne smiju, od momenta nastanka prometne
nesreće pa dok se nad njima ne provede postupak ispitivanja u stavku 1., 2. i 3.
ovoga članka, uzimati alkoholna pića, opojne droge ni lijekove na kojima je
označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme
vožnje.
(6)
Osoba za koju se ispitivanjem na jedan od načina propisanim ovim člankom utvrdi
da u organizmu ima alkohola ili opojnih droga snosi troškove ispitivanja, a
osoba iz stavka 1. ovoga članka snosi i troškove odvoženja službenim policijskim
vozilom na liječnički pregled te vađenje krvi i urina radi
analize.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka koje postupe suprotno odredbi stavka 5.
ovoga članka, a vozaču će se izreći i zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom u trajanju do šest mjeseci te dva negativna
boda.
Članak
183.
(1)
Policijski službenici dužni su izaći na mjesto prometne nesreće o kojoj su
obaviješteni.
(2)
Policijski službenik koji obavlja očevid dužan je organizirati popis imovine
koja na mjestu događaja ostaje iza osobe koja je u prometnoj nesreći poginula
ili teže ozlijeđena, obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari s
ceste ili zainteresiranu osobu i pružiti pomoć radi zaštite imovine ako na
mjestu događaja nema osobe koja tu imovinu može preuzeti.
VII.
ŠPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI
AKTIVNOSTI NA CESTAMA
Članak
184.
(1)
Športske i druge priredbe ili slične aktivnosti na cesti ne smiju se održavati
bez odobrenja. Odobrenje izdaje policijska uprava na čijem se području održava
priredba ili obavlja aktivnost.
(2)
Ako se športska ili druga priredba održava ili aktivnost obavlja na cesti na
području dviju ili više policijskih uprava, odobrenje izdaje ministarstvo
nadležno za unutarnje poslove.
(3)
Ako se radi održavanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na cesti zabranjuje
promet, odobrenje se izdaje uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog za poslove
cestovnog prometa na čijem se području zabranjuje promet, a u slučaju iz stavka
2. ovoga članka uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove
prometa.
(4)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka za športske ili druge priredbe i
aktivnosti na cesti, koje se održavaju u uvjetima normalnog odvijanja prometa,
nije potrebno odobrenje.
(5)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako na cesti, bez odobrenja, održava športsku ili drugu
priredbu ili aktivnost.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u tijelu državne vlasti
ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Članak
185.
(1)
U slučaju iz članka 184. stavka 3. ovoga Zakona ako za druge sudionike u prometu
nije osigurana zaobilazna cesta, zahtjev će se odbiti.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka održavanje automobilske,
motociklističke ili biciklističke utrke na cesti može se odobriti i kad u
određenom cestovnom pravcu nema zaobilazne ceste (brdske utrke i dr.) ali samo u
vrijeme kada se tom cestom drugi sudionici u prometu najmanje kreću. U tom se
slučaju promet može zabraniti najduže dva sata.
Članak
186.
(1)
Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se najkasnije 30 dana prije održavanja
športske i druge priredbe ili obavljanja aktivnosti.
(2)
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora se priložiti program priredbe, odnosno
aktivnosti, pravila natjecanja, pregled mjera koje organizator predviđa za
osiguranje sudionika u prometu, sudionika i gledatelja športske i druge priredbe
ili aktivnosti i znak kojim će vozila iz pratnje natjecatelja biti
označena.
Članak
187.
(1)
Zahtjev za održavanje športske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti
na cesti odbit će se ako organizator, prema prosudbi nadležnog tijela unutarnjih
poslova, nije u stanju provesti mjere iz članka 186. stavka 2. ovoga
Zakona.
(2)
Ako bi zbog održavanja športske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na
cesti trebalo obustaviti promet važnijim prometnim pravcima ili bi se priredbom,
odnosno aktivnošću u većoj mjeri ugrožavao ili ometao promet na cesti, zahtjev
za izdavanje odobrenja može se odbiti.
Članak
188.
(1)
U odobrenju za održavanje športske ili druge priredbe ili za obavljanje
aktivnosti na cesti određuju se mjere osiguranja koje organizator mora
poduzeti.
(2)
Kada se promet na cesti ograničava ili se zabranjuje radi održavanja priredbe
ili obavljanja aktivnosti odobrenje sadrži i obvezu organizatora da o mjerama
ograničavanja ili zabrane prometa obavijesti javnost putem sredstava javnog
priopćavanja, najkasnije 48 sati prije početka priredbe, odnosno
aktivnosti.
Članak
189.
(1)
Organizator ne smije početi s održavanjem športske ili druge priredbe ili
aktivnosti na cesti ako nisu poduzete sve mjere osiguranja određene u
odobrenju.
(2)
Ako se utvrdi da organizator nije poduzeo sve mjere osiguranja određene u
odobrenju, priredba, odnosno aktivnost će se zabraniti.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako na cesti počne športsku ili drugu priredbu ili
aktivnost prije nego što su poduzete sve mjere osiguranja određene u
odobrenju.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak
190.
(1)
Organizator je dužan prekinuti održavanje športske ili druge priredbe, odnosno
aktivnosti na cesti:
1)
ako su ugroženi sudionici ili gledatelji,
2)
ako se u većoj mjeri naruši javni red i mir,
3)
ako nastupe okolnosti zbog kojih priredba, odnosno aktivnost ne bi bila
odobrena,
4)
ako organizator ne provodi određene mjere osiguranja,
5)
ako to zahtijevaju drugi razlozi sigurnosti.
(2)
Ako organizator ne prekine priredbu, odnosno aktivnost u slučajevima iz stavka
1. ovoga članka policijska uprava, odnosno policijska postaja naredit će
organizatoru da priredbu, odnosno aktivnost prekine i poduzet će potrebne mjere
da se naredba izvrši.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako ne prekine športsku ili drugu priredbu ili aktivnost
na cesti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak
191.
(1)
Natjecatelje na športskoj priredbi na cesti mogu pratiti samo vozila označena
posebnim znakom koje utvrdi organizator.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako posebnim znakom ne označi vozilo koje prati natjecanje
športske ili druge priredbe ili aktivnost na cesti.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4)
Novčanom kaznom od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač koji upravlja
vozilom u pratnji natjecatelja ako vozilo ne označi posebnim
znakom.
Članak
192.
(1)
Nakon završetka športske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na cesti
organizator je dužan odmah:
1)
ukloniti s ceste sve prometne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i
objekte koji su postavljeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja
aktivnosti,
2)
postaviti na cestu sve prometne znakove i druge znakove, predmete i objekte koji
su bili uklonjeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja
aktivnosti,
3)
popraviti i dovesti u prvobitno stanje cestu i cestovne objekte ako su oštećeni
pri održavanju priredbe, odnosno obavljanju
aktivnosti.
(2)
Ako organizator ne postupi prema točki 1. i 2. stavka 1. ovoga članka policijska
uprava, odnosno policijska postaja poduzet će odgovarajuće mjere da se o trošku
organizatora uklone, odnosno postave prometni znakovi i druge oznake, predmeti i
objekti na cesti.
(3)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako nakon završetka športske ili druge priredbe, odnosno
aktivnosti na cesti ne ukloni sa ceste prometne znakove i druge oznake, uređaje,
predmete i objekte koji su bili postavljeni radi održavanja priredbe, odnosno
obavljanja aktivnosti, ili ako ne popravi i ne dovede u prvobitno stanje cestu i
cestovne objekte koji su bili oštećeni pri održavanju priredbe, odnosno
obavljanju aktivnosti.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
VIII.
OGRANIČENJE PROMETA
Članak
193.
(1)
Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja
nemaju zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim
vozilom.
(2)
Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili
kada je na kolniku poledica.
(3)
U uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, autobusi i teretni automobili moraju,
barem na jednoj pogonskoj osovini, imati lance za snijeg. Osobni automobili
moraju biti opremljeni propisanom zimskom opremom.
(4)
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ministar nadležan za poslove prometa
može u određeno vrijeme i na određenoj cesti ili dijelu ceste propisati obavezno
posjedovanje zimske opreme, za pojedine vrste i kategorije vozila, bez obzira
postoje li na tim cestama zimski uvjeti.
(5)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se pravna ili fizička
osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo
koje nema propisanu zimsku opremu.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
upravlja vozilom koje nema zimsku opremu.
Članak
194.
(1)
Ministar nadležan za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadležnim za
unutarnje poslove može na određenoj cesti ili dijelu ceste, u određene dane ili
u određenom vremenskom razmaku propisati zabranu ili ograničenje prometa svih
ili pojedinih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane
ili ograničenja neophodni radi sprječavanja ili uklanjanja opasnosti za
sudionike u prometu, ili ako to zahtijevaju razlozi neometanog prometa, odnosno
ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito gust ili
otežan.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj instruktor
vožnje ili druga osoba koja osposobljava kandidata za vozača kao i vozač koji
sudjeluje u prometu na određenoj cesti ili dijelu ceste u određene dane ili u
određenom vremenskom razmaku kada je propisana zabrana ili ograničenje prometa
svih ili pojedinih vrsta vozila sukladno odredbama stavka
1.
Članak
195.
U
slučajevima kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti i neometanog odvijanja
prometa ili razlozi održavanja javnog reda i mira, policijska uprava, odnosno
policijska postaja može zabraniti promet ili odrediti posebno ograničenje
prometa na određenim cestama i dijelovima cesta za vrijeme dok postoje razlozi
zbog kojih se poduzimaju te mjere.
IX.
VOZAČI
1.
UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILIMA
Članak
196.
(1)
Motornim vozilom i tramvajem u prometu na cesti može samostalno upravljati samo
osoba koja ima važeću vozačku dozvolu, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu
vozačku dozvolu.
(2)
Vozač je dužan za vrijeme upravljanja motornim vozilom i tramvajem koristiti se
pomagalima koja su upisana u vozačku dozvolu.
(3)
Vozač motornog vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti
druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog
upravljanja motornim vozilom.
(4)
Mobitel se može koristiti za vrijeme vožnje ako se upotrebljava naprava koja
omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema
važeću vozačku dozvolu, koji je ispunio uvjete za upravljanje motornim vozilom,
a nije mu izdana vozačka dozvola te koji ne koristi pomagala upisana u njegovu
vozačku dozvolu.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu do 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj, vozač koji
koristi mobitel suprotno odredbama stavka 3. i 4. ovoga
članka.
Članak
197.
Vozač
koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno sposoban
upravljati vozilom te za to imati potrebno znanje i
vještinu.
Članak
198.
(1)
Vozač koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvu psihofizičkom
stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, a i vozač koji ima
u organizmu lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije
ni za vrijeme vožnje, ne smije upravljati vozilom u prometu na
cesti.
(2)
Ministar nadležan za zdravstvo će podzakonskim aktom propisati listu lijekova
koji se ne smiju upotrebljavati za vrijeme i prije vožnje.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač motornog vozila ako postupi suprotno odredbama ovoga članka te mu se može
izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri
mjeseca i dva negativna boda.
Članak
199.
(1)
Vozač i instruktor vožnje ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi
upravljati vozilom ako u organizmu ima alkohola ili opojnih
droga.
(2)
Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina, mjerenjem
količine alkohola u litri izdahnutog zraka, liječničkim pregledom i drugim
metodama i aparatima.
(3)
Smatrat će se da vozač u organizmu ima opojnih droga ako se prisutnost opojnih
droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili
analizom krvi ili krvi i urina.
(4)
Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s
mjesta.
(5)
Novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač, ako u
organizmu ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno miligrama u litri izdahnutog zraka.
Osim novčane kazne može mu se izreći jedan negativan bod.
(6)
Novčanom kaznom od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako ima
u organizmu alkohola iznad 0,5 do 1,50 g/kg ili miligrama u litri izdahnutog
zraka, izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u
trajanju od najmanje tri mjeseca i odrediti tri negativna
boda.
(7)
Novčanom kaznom od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako u
organizmu ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno miligrama u litri izdahnutog
zraka ili ako u organizmu ima opojnih droga, odnosno ako se odbije podvrgnuti
ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina
(članak 182. i članak 285.). Osim novčane kazne izreći će mu se zaštitna mjera
zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci i
odredit će mu se pet negativnih bodova.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač bicikla i zaprežnog vozila koji upravlja vozilom na cesti ako u organizmu
ima alkohola ili opojnih droga.
(9)
Vozaču motornog vozila, tramvaja ili instruktoru vožnje koji u razdoblju od 24
mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude dva ili više puta pravomoćno
kažnjen za prekršaje iz ovoga članka, umjesto novčane kazne prekršajni sud može
izreći kaznu zatvora do 60 dana te zaštitnu mjeru zabrane upravljanja
motornim vozilom u trajanju od jedne do dvije godine i odrediti će mu se pet
negativnih bodova.
2.
OSPOSOBLJAVANJE KANDIDATA ZA VOZAČE
Članak
200.
(1)
Osposobljavanje kandidata za vozače je djelatnost koja se obavlja u općem
interesu, a pretpostavlja jedinstveni nastavni proces koji se provodi prema
propisanom programu. Program obuhvaća nastavne predmete: Prometni propisi i
sigurnosna pravila, Upravljanje vozilom i Pružanje prve pomoći osobama
ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
(2)
Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnih predmeta Prometni propisi i
sigurnosna pravila, Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći
i Upravljanje vozilom provode autoškole.
(3)
Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći provode Hrvatski crveni križ i
zdravstvene ustanove za pružanje prve pomoći koje ovlasti ministarstvo nadležno
za zdravstvo.
(4)
Program, provedbu programa, uvjete i način osposobljavanja kandidata za vozače
propisuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove uz suglasnost s ministrom
nadležnim za poslove prometa.
(5)
Jedinstvene minimalne izračunske elemente vrijednosti nastavnog sata za nastavni
predmet Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći propisuje
ministar nadležan za zdravstvo, a troškove snosi kandidat za
vozača.
(6)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba ako neovlašteno osposobljava kandidate za
vozače.
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
201.
(1)
Osposobljavanje kandidata za vozače izvode autoškole koje za to ovlasti i upiše
u registar autoškola ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, nakon što
ovlaštena stručna organizacija utvrdi da ispunjavaju uvjete utvrđene ovim
Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona. Registar
autoškola vodi ministarstvo nadležno za unutarnje poslove. Registar sadrži
sljedeće podatke: broj upisa u registar, naziv autoškole, statusni oblik,
sjedište autoškole, sjedište podružnice ili izdvojenog pogona, kategorije
vozila za koje je registrirana, datum upisa u registar, datum i razlozi za
brisanje iz registra.
(2)
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u skladu s posebnim propisom o
mreži i kriterijima o dovoljnom broju autoškola, što ga na prijedlog ovlaštene
stručne organizacije donosi ministar nadležan za unutarnje
poslove.
Članak
202.
(1)
Autoškola može provoditi osposobljavanje kandidata za vozače vozila ako
ima:
1.
u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme s najmanje pola radnog
vremena stručnog voditelja autoškole i predavača predmeta Prometni propisi i
sigurnosna pravila,
2.
u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom
potreban broj instruktora vožnje za uspješno ostvarivanje nastavnog plana i
programa osposobljavanja,
3.
propisno opremljenu učionicu, uredski prostor za prijem kandidata i rad
voditelja autoškole, prometno vježbalište od najmanje 500 m2
u sjedištu autoškole i druge radne i pomoćne prostore koji omogućuju nesmetano
osposobljavanje kandidata i obavljanje djelatnosti, u vlasništvu ili
zakupu,
4.
najmanje jedno vozilo u vlasništvu ili zakupu opremljeno za osposobljavanje
kandidata za vozače A1, A, B i M kategorije do sedam godina starosti a za ostale
kategorije vozilo do 12 godina starosti,
5.
u vlasništvu nastavna sredstva i pomagala, informatičku opremu i program za
realizaciju teorijskog dijela osposobljavanja (nastavni predmet Prometni propisi
i sigurnosna pravila) te računalnu opremu za ostvarivanje informatičke
povezanosti s ovlaštenom stručnom organizacijom iz ovoga
Zakona.
(2)
Autoškola smije i u podružnici (izdvojenom pogonu) izvan sjedišta osposobljavati
kandidate za vozače ako ispunjava uvjete navedene u ovome članku te ako joj
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove za to izda ovlaštenje i odobri upis u
registar.
(3)
Osposobljavanje kandidata za vozače u autoškoli iz nastavnog predmeta Prometni
propisi i sigurnosna pravila izvodi predavač, iz nastavnog predmeta Upravljanje
vozilom izvodi instruktor vožnje, a iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći izvodi predavač, doktor
medicine.
(4)
Osposobljavanje kandidata za vozače obavlja se prema jedinstvenim minimalnim
izračunskim elementima vrijednosti nastavnog sata za nastavni predmet Prometni
propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje vozilom, za pojedinu kategoriju
vozila koje propisuje ministar unutarnjih poslova. Troškove osposobljavanja
snosi kandidat za vozača.
Članak
203.
(1)
Stručni voditelj autoškole može biti osoba s višom ili visokom stručnom spremom
prometne ili odgojno-obrazovne struke, s najmanje tri godine radnog iskustva na
poslovima obrazovanja ili osposobljavanja u cestovnom prometu, koja ima položen
stručni ispit iz članka 203. stavka 3. ovoga Zakona i valjanu dozvolu
instruktora vožnje onih kategorija vozila za koje se u autoškoli osposobljava
kandidate.
(2)
Predavač u autoškoli može biti osoba koja ima najmanje višu stručnu spremu
prometnog, pravnog ili odgojno-obrazovnog smjera, najmanje tri godine vozačku
dozvolu za vozila B kategorije i položen stručni ispit iz članka 203. ovoga
Zakona za predavača Prometnih propisa i sigurnosnih
pravila.
(3)
Program stručnog ispita iz stavka 1. i 2. ovoga članka, te način njegove
provedbe na prijedlog ovlaštene stručne organizacije propisuje ministar nadležan
za unutarnje poslove.
(4)
Instruktor vožnje u autoškoli može biti osoba sa zanimanjem instruktora vožnje i
kojoj je izdana dozvola instruktora vožnje određene
kategorije.
(5)
Predavač iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u
prometnoj nesreći može biti doktor medicine osposobljen za izvođenje nastave iz
toga nastavnog predmeta, prema programu kojeg utvrđuje ministar nadležan za
zdravstvo.
(6)
Za vrijeme osposobljavanja kandidata za vozača u upravljanju vozilom,
instruktor vožnje dužan je imati kod sebe svoju vozačku dozvolu, dozvolu
instruktora vožnje za one kategorije za koje obavlja osposobljavanje, nalog za
osposobljavanje i dužan ih je pokazati na zahtjev policijskog službenika i
ovlaštenog nadzornika.
(7)
Dozvolu stručnom voditelju autoškole, predavaču i instruktoru vožnje izdaje
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, a predavaču iz nastavnog predmeta
Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći izdaje ministarstvo
nadležno za zdravstvo.
(8)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba ako dopusti da kandidate za vozače osposobljava osoba koja ne
ispunjava uvjete propisane u ovom Zakonu.
(9)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
osposobljava kandidata za vozača vozila, a ne ispunjava za to propisane
uvjete.
(11)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj instruktor
vožnje ako nema kod sebe dozvolu instruktora vožnje, nalog za osposobljavanje i
vozačku dozvolu ili ih ne pokaže na zahtjev ovlaštene
osobe.
Članak
204.
(1)
Osoba može pristupiti osposobljavanju za vozača vozila određene kategorije
najranije šest mjeseci prije nego što navrši godine propisane za izdavanje
vozačke dozvole za upravljanje vozilom određene
kategorije.
(2)
Kandidat za vozača može i prije položenoga vozačkog ispita upravljati na cesti
vozilom one kategorije za koju se osposobljava za vrijeme dok se osposobljava,
ako vozilom upravlja pod nadzorom instruktora vožnje.
(3)
Za vrijeme upravljanja vozilom kandidat za vozača mora imati kod sebe Knjižicu
kandidata za vozača i uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za
upravljanje vozilom, te ih je dužan pokazati na zahtjev policijskog službenika i
ovlaštenog nadzornika.
(4)
Vozilo koje se koristi za osposobljavanje kandidata za vozača mora biti označeno
oznakom plave boje s bijelim slovom »L«.
(5)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba ako vozilo na kome se kandidat za vozača osposobljava za praktično
upravljanje vozilom ne obilježi posebnim oznakama.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne (područne) samouprave i uprave.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj instruktor
vožnje koji na cesti osposobljava kandidata za vozača na vozilu koje nije
označeno posebnim oznakama.
Članak
205.
Za
vrijeme osposobljavanja za vozača kandidat ne smije na cesti voziti brzinom
većom od 80 km na sat, na cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih
vozila brzinom većom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na
autocesti.
3.
VOZAČKI ISPITI I PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI
Članak
206.
(1)
Poslovi organiziranja i provođenja vozačkih ispita, stručnog nadzora nad radom
autoškola, stručnog usavršavanja i provjere stručne osposobljenosti,
organiziranja i provođenja stručnih ispita za predavače, stručne
voditelje i ovlaštene ispitivače, kao javne ovlasti, povjeravaju se
ovlaštenoj stručnoj organizaciji, koju na temelju javnog natječaja, ovlasti
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(2)
Stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka mora imati:
1.
prostorne i materijalno-tehničke uvjete koji osiguravaju obavljanje poslova na
teritoriju Republike Hrvatske,
2.
odgovarajuće stručne kadrove,
3.
organizaciju rada i ustroj koji jamči trajno i kvalitetno obavljanje
poslova,
4.
odgovarajuću informatičku i tehničku podršku za obavljanje povjerenih
poslova.
(3)
Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar nadležan za unutarnje
poslove.
(4)
Ministar nadležan za unutarnje poslove na prijedlog ovlaštene stručne
organizacije utvrđuje način obavljanja i organiziranja vozačkih ispita te
vođenje dokumentacije i evidencija o tim poslovima.
(5)
Stručna organizacija na temelju propisa ministarstva nadležnog za unutarnje
poslove svojim aktima utvrđuje način obavljanja poslova koji su joj
povjereni te utvrđuje i vodi dokumentaciju i evidencije o poslovima koje
obavlja.
(6)
Poslove stručnog nadzora obavlja ovlaštena osoba stručne organizacije (ovlašteni
nadzornik) koja ima visoku stručnu spremu, najmanje pet godina radnog iskustva
na poslovima osposobljavanja kandidata za vozače i najmanje pet godina radnog
iskustva kao ovlašteni ispitivač na poslovima provedbe vozačkih
ispita.
(7)
Osoba iz stavka 6. ovoga članka mora imati položen stručni ispit. Program
stručnog ispita, te način njegove provedbe na prijedlog ovlaštene stručne
organizacije propisuje ministar nadležan za unutarnje
poslove.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako povjerene joj poslove ne obavlja stručno ili ih obavlja
suprotno odredbama ovoga članka.
(9)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
207.
(1)
Vozački ispit provodi se u ispitnim centrima koje određuje ministar nadležan za
unutarnje poslove na prijedlog ovlaštene stručne
organizacije.
(2)
Ispitni centri u smislu ovoga Zakona su podružnice stručne
organizacije.
Članak
208.
(1)
Vozački ispit može polagati samo kandidat za vozača koji je završio
osposobljavanje po propisanom programu i ako je navršio broj godina potrebnih za
izdavanje vozačke dozvole za kategoriju za koju se osposobio. Polaganje vozačkog
ispita kandidat prijavljuje ovlaštenoj stručnoj organizaciji iz članka 206.
ovoga Zakona.
1)
Kandidat za vozača motornih vozila C kategorije i vozila H kategorije smije
polagati vozački ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila
B kategorije najmanje godinu dana.
2)
Kandidat za vozača motornih vozila D i D+E kategorije smije polagati vozački
ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila C kategorije
najmanje dvije godine.
3)
Kandidat za vozača skupine vozila B+E, C1+E i C+E kategorije smije polagati
vozački ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za onu kategoriju, u koju spada
vučno vozilo najmanje godinu dana.
(2)
Vozački ispit čini jedinstvenu cjelinu i sastoji se od nastavnih predmeta
Prometni propisi i sigurnosna pravila, Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim
u prometnoj nesreći i Upravljanje vozilom. Ispit iz pojedinoga nastavnog
predmeta provodi ovlašteni ispitivač koji ima dopuštenje (licencu) ministarstva
nadležnog za unutarnje poslove. Rezultati ispita upisuju se u Knjižicu
kandidata za vozača.
(3)
Ovlašteni ispitivač za nastavne predmete Prometni propisi i sigurnosna pravila i
Upravljanje vozilom može biti osoba s najmanje višom stručnom spremom prometnog,
pravnog ili obrazovnog smjera, položenim ispitom za instruktora vožnje i
iskustvom od najmanje tri godine na poslovima osposobljavanja kandidata za
vozače one kategorije za koju postoje ovlašteni ispitivači. Ovlašteni ispitivač
mora položiti stručni ispit za ovlaštenog ispitivača kod ovlaštene stručne
organizacije.
(4)
Ovlašteni ispitivač za nastavni predmet Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim
u prometnoj nesreći može biti osoba koja ispunjava uvjete za predavača tog
predmeta.
(5)
Ispit kandidata za vozača iz pojedinoga nastavnog predmeta neće se provesti ako
je autoškoli, zdravstvenoj ustanovi, predavaču ili instruktoru vožnje zabranjen
rad, dok zabrana traje. Kandidat može na osobni zahtjev dovršiti proces
osposobljavanja u drugoj autoškoli.
(6)
O položenom vozačkom ispitu ovlaštena stručna organizacija (ispitni centri)
izdaje uvjerenje.
(7)
Visinu naknade za polaganje vozačkog ispita utvrđuje ministar nadležan za
unutarnje poslove na prijedlog ovlaštene stručne organizacije. Odluka o visini
naknade objavljuje se u »Narodnim novinama«. Troškove ispita snosi kandidat koji
se osposobljava za vozača.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako izda uvjerenje osobi koja nije završila osposobljavanje ili
nije položila vozački ispit (stavak 6.).
(9)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
209.
(1)
Program vozačkog ispita na prijedlog ovlaštene stručne organizacije donosi
ministar nadležan za unutarnje poslove, a obuhvaća sadržaje iz nastavnih
predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila, Upravljanje vozilom i Pružanje
prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
(2)
Sadržaj ispita predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj
nesreći propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
Članak
210.
(1)
Vojna osoba i službenik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, koji su u
oružanim snagama, odnosno ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove
osposobljeni za upravljanje vozilima, mogu vozački ispit polagati u oružanim
snagama, odnosno ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove prema propisima što
ih donesu ministri nadležni za poslove obrane, odnosno unutarnje
poslove.
(2)
Program vozačkog ispita obuhvaća najmanje sadržaj iz članka 209. ovoga
Zakona.
Članak
211.
(1)
U srednjim školama koje školuju osobe za zanimanje vozač i ispunjavaju uvjete iz
članka 209. i 216. stavka 5. ovoga Zakona, na prijedlog ovlaštene stručne
organizacije ministarstvo nadležno za unutarnje poslove imenuje povjerenstvo za
polaganje vozačkog ispita.
(2)
Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka može ispitivati samo kandidate za vozače
koji su osposobljavani u tim školama.
Članak
212.
(1)
Instruktori vožnje, predavači, stručni voditelji i ovlašteni ispitivači obvezni
su se stručno usavršavati.
(2)
Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su pristupiti provjeri stručne
osposobljenosti najmanje jedanput u četiri godine i na njoj moraju zadovoljiti.
Osobi koja ne zadovolji ili ne pristupi provjeri stručne osposobljenosti
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove zabranit će obavljanje poslova, sve
dok na provjeri ne zadovolje.
(3)
Program, oblike i način stručnog usavršavanja i provjere stručne osposobljenosti
za djelatnost koju obavljaju osobe iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog
ovlaštene stručne organizacije propisuje ministar nadležan za unutarnje
poslove.
(4)
Program, oblike i način stručnog usavršavanja i provjere stručne osposobljenosti
predavača i ovlaštenih ispitivača nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći
osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći na prijedlog Hrvatskoga crvenog križa
utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo. Hrvatski crveni križ organizira stručno
usavršavanje, te provodi ispite za predavače i ispitivače nastavnog predmeta
Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.
Članak
213.
(1)
Upravni i inspekcijski nadzor nad radom autoškola i ovlaštene stručne
organizacije obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove.
(2)
Ako ovlaštena stručna organizacija ne obavlja povjerene joj poslove u skladu s
ovim Zakonom ili prestane ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom,
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove oduzet će joj ovlaštenje. Ako je
stručnoj organizaciji oduzeto ovlaštenje, poslove obavlja ministarstvo nadležno
za unutarnje poslove, dok ne ovlasti drugu stručnu
organizaciju.
(3)
Ako autoškola, stručni voditelj, predavač, instruktor vožnje, ovlašteni
ispitivač, odnosno ovlašteni nadzornik, ne obavlja poslove u skladu s
propisima, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem će im privremeno
na mjesec dana zabraniti rad. Ukoliko autoškola, stručni voditelj, predavač,
instruktor vožnje, ovlašteni ispitivač, odnosno ovlašteni nadzornik ne otkloni
nedostatke u roku, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove će rješenjem
autoškoli zabraniti rad, a instruktoru vožnje, predavaču ili ovlaštenom
ispitivaču oduzeti dozvolu (licencu).
(4)
Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može
pokrenuti upravni spor.
(5)
Autoškola, stručni voditelj, predavač, instruktor vožnje, ovlašteni ispitivač
ili ovlašteni nadzornik kojem je izrečena mjera iz stavka 3. ovoga članka i
stavka 2. članka 212. ovoga Zakona ne može obavljati poslove osposobljavanja
kandidata za vozače ili provoditi vozačke ispite dok zabrana
traje.
(6)
Ministar nadležan za unutarnje poslove donosi provedbene propise o obliku i
načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja (licence) i o sadržaju drugih obrazaca
u svezi s osposobljavanjem kandidata za vozača i provođenju vozačkih
ispita.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba i fizička osoba-obrtnik ako osposobljava kandidate u vrijeme kad
joj je izrečena zabrana osposobljavanja (stavak 5).
(8)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj
stručni voditelj, predavač, instruktor vožnje, ovlašteni ispitivač i ovlašteni
nadzornik ako ne obavlja poslove stručno i u skladu s propisima te ako obavlja
poslove u vrijeme izrečene mjere zabrane rada.
Članak
214.
(1)
Upravni i inspekcijski nadzor nad radom Hrvatskoga crvenog križa i zdravstvenih
ustanova koje osposobljavaju kandidate za vozače iz nastavnog predmeta Pružanje
prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći u procesu osposobljavanja
kandidata za vozače obavlja ministarstvo nadležno za
zdravstvo.
(2)
Ako Hrvatski crveni križ ili zdravstvena ustanova koja osposobljava kandidate za
vozače iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u
prometnoj nesreći ne obavlja poslove u skladu s propisima, ministarstvo nadležno
za zdravstvo rješenjem će joj privremeno, na mjesec dana, zabraniti obavljanje
poslova osposobljavanja kandidata za vozača iz nastavnog predmeta
Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći. Ukoliko Hrvatski
crveni križ ili zdravstvena ustanova koja osposobljava kandidate za vozače iz
nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći
ne otkloni nedostatke u roku, ministarstvo nadležno za zdravstvo će joj
rješenjem zabraniti obavljanje poslova osposobljavanja kandidata za vozača iz
nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj
nesreći.
(3)
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može
pokrenuti upravni spor.
(4)
Hrvatski crveni križ ili zdravstvena ustanova koja osposobljava kandidate za
vozače iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u
prometnoj nesreći kojoj je izrečena mjera iz stavka 2. ovoga članka ne smije
osposobljavati kandidate za vozače za vrijeme trajanja
mjere.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba i fizička osoba-obrtnik ako osposobljava kandidate u vrijeme kad
joj je izrečena zabrana osposobljavanja (stavak 4).
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
4.
STJECANJE PRAVA NA UPRAVLJANJE VOZILIMA
Članak
215.
(1)
Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14
godina.
(2)
Djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje
biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na
cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je
navršila 16 godina.
(3)
Program osposobljavanja za vožnju biciklom, program biciklističkog ispita i
obrazac potvrde iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar nadležan za poslove
obrazovanja.
(4)
Zaprežnim vozilom smije upravljati državnom i županijskom cestom samo osoba koja
je navršila 16 godina, a na ostalim cestama osoba koja je navršila 10
godina.
Članak
216.
(1)
Osoba može steći pravo na samostalno upravljanje vozilom određene kategorije ako
je:
1.
duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom određene
kategorije,
2.
navršila minimalnu dob za upravljanje vozilom određene
kategorije,
3.
položila vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije
te
4.
ako joj odlukom nadležnog tijela nije zabranjeno upravljanje
vozilom.
(2)
Minimalna dob za upravljanje vozilom pojedine kategorije
je:
–
navršenih 16 godina za upravljanje vozilima M, A1, F i G
kategorije,
–
navršenih 18 godina za upravljanje vozilima A, B i C1
kategorije,
–
navršenih 19 godina za upravljanje vozilima B+E, C i C1+E
kategorije,
–
navršenih 20 godina za upravljanje vozilima C+E
kategorije,
–
navršenih 21 godinu za upravljanje vozilima D, D+E i H
kategorije.
(3)
Ministar nadležan za unutarnje poslove propisuje posebne uvjete glede dobnih
granica za vozače motornih vozila kategorije C u skupnom prijevozu ljudi te
uvjete za upravljanje i način prijevoza na motornim vozilima
policije.
(4)
Ministar nadležan za poslove obrane propisuje uvjete za upravljanje i način
prijevoza na vozilima Oružanih snaga Republike
Hrvatske.
(5)
Ministar nadležan za unutarnje poslove, uz suglasnost ministra nadležnog za
poslove obrazovanja propisat će posebne uvjete glede dobnih granica za početak
osposobljavanja te uvjete za upravljanje vozilima C1 i C kategorije za učenike
srednjih prometnih i drugih strukovnih škola koji se obrazuju za zanimanje vozač
motornog vozila u redovitom srednjoškolskom obrazovnom
programu.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na
upravljanje.
(7)
Osobi koja u razdoblju od 24 mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude
dva ili više puta pravomoćno kažnjena za prekršaje iz stavka 6. ovoga članka,
umjesto novčane kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60
dana.
Članak
217.
Vozačka
dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A, B, B + E,
C1, C1 + E, C, C + E, D, D + E, F, G, H i M kategorije gdje
u:
–
A1, spadaju motocikli radnog obujma motora do 125 cm3
i snage motora do 11 kW,
–
A, spadaju motocikli sa ili bez bočne prikolice,
–
B, spadaju motorna vozila, osim vozila A1, A, F, G i M kategorije čija najveća
dopuštena masa nije veća od 3.500 kg i koja nemaju više od osam sjedala, ne
računajući sjedalo za vozača ili kombinacija vučnog vozila u B kategoriji i
priključnog vozila, uz uvjet da najveća dopuštena masa priključnog vozila nije
veća od mase vučnog vozila, a najveća dopuštena masa tih vozila, odnosno skupa
vozila nije veća od 3.500 kg,
–
B+E, spadaju kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila u B kategoriji
i prikolice čija se kombinacija ne uklapa u B kategoriju,
–
C1, spadaju motorna vozila do 7.500 kg najveće dopuštene
mase,
–
C1+E, spadaju vučna vozila kategorije C1 i priključna vozila čija najveća
dopuštena masa iznosi više od 750 kg, s time da najveća dopuštena masa tako
nastale kombinacije vučnog i priključnog vozila ne smije prelaziti 12.000
kg,
–
C, spadaju motorna vozila čija je najveća dopuštena masa iznad 7.500
kg,
–
C+E, spadaju skupine vozila koje se sastoje od vučnoga motornog vozila C
kategorije i priključnog vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750
kg,
–
D, spadaju motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju
više od osam sjedala,
–
D+E, spadaju vučna motorna vozila D kategorije i priključno vozilo čija najveća
dopuštena masa iznosi više od 750 kg,
–
F, spadaju traktori sa ili bez prikolice,
–
G, spadaju radni strojevi,
–
H, spadaju pružna vozila – tramvaji,
–
M, spadaju mopedi i motokultivatori.
Članak
218.
(1)
Oblik, veličinu, boju, sadržaj, vrstu i kvalitetu materijala obrasca vozačke
dozvole propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.
(2)
Podaci koji se unose u vozačku dozvolu ispisuju se latiničnim
pismom.
(3)
O izdanim vozačkim dozvolama vodi se evidencija.
Članak
219.
(1)
Pravo na upravljanje vozilima C ili H kategorije može steći vozač koji ima
vozačku dozvolu za upravljanje vozilom B ili C1 kategorije najmanje godinu
dana.
(2)
Pravo na upravljanje vozilom D ili D+E kategorije može steći vozač koji ima
vozačku dozvolu C kategorije najmanje dvije godine.
(3)
Pravo na upravljanje vozilima B+E, C1+E, ili C+E kategorije može steći vozač
koji ima vozačku dozvolu za vučno vozilo odgovarajuće kategorije najmanje godinu
dana.
Članak
220.
(1)
Vozači motornih vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim
vozilima tih kategorija i kad su im pridodane lake
prikolice.
(2)
Vozač kojem je izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije
D ima pravo upravljati i motornim vozilima kategorije B, C1 i C, vozač kojem je
izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo
upravljati i motornim vozilom kategorije B i C1.
(3)
Vozač kojem je izdana vozačka dozvola za upravljanje skupom vozila kategorije
D+E ima pravo upravljati i skupom vozila C+E, C1+E i B+E kategorije, vozač kojem
je izdana vozačka dozvola za upravljanje skupom vozila C+E ima pravo upravljati
i skupom vozila C1+E i B+E kategorije, a vozač kojem je izdana vozačka dozvola
za upravljanje skupom vozila C1+E kategorije ima pravo upravljati i skupom
vozila B+E kategorije.
(4)
Vozač kojem je izdana vozačka dozvola kategorije A1, A, B, C1, C, D i H ima
pravo upravljati i traktorom, mopedom, radnim strojem i
motokultivatorom.
(5)
Osobe koje su stekle pravo na upravljanje vozilom A1 kategorije nakon što navrše
18 godina stječu pravo na upravljanje vozilom A kategorije bez polaganja
vozačkog ispita.
Članak
221.
(1)
Osoba koja je položila vozački ispit i dobila vozačku dozvolu za M, A1, A, B,
ili C1 kategoriju vozila ne smije dvije godine od dana izdavanja vozačke dozvole
upravljati vozilom na cesti brzinom većom od 80 km na sat, na cesti namijenjenoj
isključivo za promet motornih vozila brzinom većom od 100 km na sat, odnosno 120
km na sat na autocesti, a mopedom 40 km na sat, niti tim vozilom smije vući
priključno vozilo, a niti organizirano prevoziti djecu.
(2)
Osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije upravljati niti početi upravljati
vozilom ako u organizmu ima opojnih droga, alkohola ili ako pokazuje znakove
alkoholiziranosti.
(3)
Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja je položila ispit za B kategoriju vozila ne
smije upravljati vozilom čija snaga motora prelazi 75 kW. Osoba iz stavka 1.
ovoga članka koja je položila ispit za A kategoriju vozila ne smije upravljati
vozilom čija snaga motora prelazi 25 kW.
(4)
Osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti u
vremenu od 23.00 sati do 5.00 sati osim ako je s njim u vozilu osoba starija od
25 godina kojoj nije izricana zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane
upravljanja motornim vozilom.
(5)
Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja je položila vozački ispit i dobila vozačku
dozvolu bilo koje kategorije vozila, osim za kategoriju M mora u razdoblju od 6
do 24 mjeseca svladati program sigurne vožnje. Program sigurne vožnje obavlja se
u centru sigurne vožnje.
(6)
Program sigurne vožnje sadrži vježbe sigurne vožnje i grupnu radionicu o
sigurnosti cestovnog prometa i psihosocijalnim odnosima među sudionicima
cestovnog prometa. Program, provedbu programa te potreban broj centara sigurne
vožnje propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.
(7)
Osobi iz stavka 1. ovoga članka koja u roku od 24 mjeseca ne položi program
sigurne vožnje rok iz stavka 1. ovoga Zakona produžava se još na godinu dana.
Ukoliko ni u novom roku ne položi program sigurne vožnje prestaje joj vrijediti
vozačka dozvola.
(8)
Vozači vozila kojima se obavlja javni prijevoz putnika (autobusa), vozači vozila
kojima se prevoze opasne tvari, vozači vozila koji upravljaju vozilima s pravom
prednosti prolaska, odnosno s vozilima koja mogu ostvarivati pravo prednosti
prolaska (članci 149., 150. i 151.) i instruktori vožnje koji osposobljavaju
kandidate za vozače moraju proći program sigurne vožnje u roku od pet godina od
početka primjene programa sigurne vožnje.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
prekorači brzinu iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na dopuštenu ili prometnim
znakom ograničenu brzinu, vozač koji vozilom vuče priključno vozilo, koji
organizirano prevozi djecu te vozač koji upravlja vozilom čija snaga motora
prelazi limite iz stavka 3. ovoga članka ili upravlja vozilom suprotno odredbi
stavka 4. ovoga članka i izreći će mu se jedan negativan
bod.
Članak
222.
(1)
Vozačka dozvola izdat će se na zahtjev osobe koja nadležnom tijelu preda
uvjerenje o položenom vozačkom ispitu, ako udovoljava uvjetima iz ovoga
Zakona.
(2)
Vozačka dozvola za kategoriju M, A1, A, B ili C1 izdaje se s rokom važenja do 2
godine od dana izdavanja, nakon čega se mora produžiti rok
valjanosti.
(3)
Vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja do 80. godine života vozača, a mijenja
se svakih 10 godina.
(4)
Vozačka dozvola za upravljanje vozilima D kategorije i dozvola za upravljanje
tramvajem izdaje se s rokom važenja pet godina.
(5)
Nakon navršenih 80 godina života vozačka dozvola se izdaje na rok označen u
liječničkom uvjerenju a najduže na pet godina.
(6)
Osobi čije zdravstveno stanje u vrijeme zdravstvenog pregleda nije takvo da bi
bilo smetnja za izdavanje vozačke dozvole, ali je neophodan zdravstveni nadzor u
kraćem razdoblju, vozačka dozvola se izdaje s rokom važenja predloženim u
uvjerenju o zdravstvenom pregledu. Ovaj rok ne može biti kraći od jedne
godine.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
upravlja vozilom na cesti u vrijeme kad mu je istekla valjanost vozačke
dozvole.
Članak
223.
(1)
U vozačku dozvolu upisuju se sve kategorije motornih i priključnih vozila kojima
vozač ima pravo upravljati prema odredbama ovoga
Zakona.
(2)
Vozač ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila koje su
upisane u vozačkoj dozvoli.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji upravlja vozilom one kategorije koja nije upisana u njegovu vozačku
dozvolu.
Članak
224.
(1)
Vozačku dozvolu izdaje i produžava njezin rok važenja policijska uprava, odnosno
policijska postaja na čijem području osoba koja traži dozvolu ili produženje ima
prebivalište, odnosno na čijem području stranac ima prijavljen privremeni ili
trajni boravak.
(2)
Vozačku dozvolu može izdavati ovlaštena stručna organizacija u ispitnom centru
gdje je osoba položila vozački ispit.
(3)
Osobama iz članka 211. ovoga Zakona (pol. službenici i vojne osobe) vozačku
dozvolu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja po mjestu polaganja
vozačkog ispita.
Članak
225.
(1)
Stranac koji boravi u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljanin koji boravi ili
prebiva u inozemstvu pa dođe u Republiku Hrvatsku, može na temelju važeće
vozačke dozvole koju izda nadležno tijelo strane države (u daljem tekstu:
inozemna vozačka dozvola), uz uvjet reciprociteta, upravljati motornim vozilom
na teritoriju Republike Hrvatske.
(2)
Inozemna vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilima D kategorije neće se
priznati osobama koje nemaju 21 godinu života, za C kategoriju 20 godina, C1 i B
kategoriju 18 godina.
Članak
226.
(1)
Stranac kojem je odobren privremeni ili trajni boravak u Republici Hrvatskoj i
hrvatski državljanin koji se iz inozemstva vrati u Republiku Hrvatsku, a i
osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i
predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, stranih
trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava te stranih
dopisništava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovi važeće inozemne
vozačke dozvole za vrijeme do godinu dana od dana ulaska u Republiku
Hrvatsku.
(2)
Osobama iz stavka 1. ovoga članka važeća inozemna vozačka dozvola zamijenit će
se hrvatskom vozačkom dozvolom, uz uvjete iz članka 216. stavka 1. točke 1., 2.
i 4. i stavka 2. i 3. ovoga Zakona, na njihov zahtjev, bez polaganja vozačkog
ispita, vozačkom dozvolom za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila u
koju spadaju vozila za čije su upravljanje ovlaštene inozemnom vozačkom
dozvolom. Iznimno i uz uvjet reciprociteta, od osoblja diplomatskih i
konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava
međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj pri zamjeni inozemne vozačke
dozvole neće se zahtijevati dokazi o udovoljenju uvjetima iz članka 216. stavka
1. točke 1. ovoga Zakona (liječničko uvjerenje). Zamijenjena inozemna vozačka
dozvola vratit će se tijelu koje ju je izdalo.
(3)
Inozemna vozačka dozvola iz čijeg se teksta ne može zaključiti za koju je
kategoriju, odnosno vrstu vozila izdana ili nije li joj protekao rok važenja
više od šest mjeseci, može se zamijeniti u smislu stavka 2. ovoga članka samo
ako podnositelj zahtjeva priloži ispravu iz koje se vidi kojim vozilima može
upravljati, odnosno da joj nije protekao rok važenja više od šest
mjeseci.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja ne
zamijeni inozemnu vozačku dozvolu u roku iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak
227.
(1)
Odredbe ovoga Zakona o upravljanju vozilima na temelju inozemne vozačke dozvole
na odgovarajući se način primjenjuju i na upravljanje vozilima na temelju važeće
međunarodne vozačke dozvole.
(2)
Međunarodna vozačka dozvola priznat će se samo ako su je izdala nadležna tijela
ili organizacije strane države. Ta se dozvola ne može zamijeniti za hrvatsku
vozačku dozvolu.
Članak
228.
(1)
Vozaču koji ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj
može se, na njegov zahtjev, izdati i međunarodna vozačka
dozvola.
(2)
Međunarodna vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja od pet godina od dana
izdavanja, odnosno do dana važenja vozačke dozvole, ukoliko je do isteka njene
važnosti manje od pet godina.
(3)
Međunarodnu vozačku dozvolu izdaje Hrvatski autoklub. O izdanim međunarodnim
vozačkim dozvolama vodi se registar.
(4)
Međunarodna vozačka dozvola ne može se izdati vozaču kojem je izrečena zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, dok ta mjera
traje.
(5)
Međunarodna vozačka dozvola izdana u Republici Hrvatskoj ne može se
koristiti za upravljanje vozilima na teritoriju Republike
Hrvatske.
(6)
Nadzor nad izdavanjem međunarodnih vozačkih dozvola i vođenjem registra obavlja
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(7)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštena
stručna organizacija ako ne vodi ili neuredno vodi registar izdanih međunarodnih
vozačkih dozvola ili izda međunarodnu vozačku dozvolu suprotno odredbama ovoga
Zakona.
(8)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
229.
(1)
Kad upravlja vozilom, vozač mora kod sebe imati odgovarajuću važeću vozačku
dozvolu i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog službenika i službenika
nadležnoga upravnog tijela za nadzor prometa na cesti u smislu članka 5. ovoga
Zakona.
(2)
Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na
upravljanje osobi koja nema pravo upravljati vozilom, odnosno osobi koja nema
pravo upravljati vrstom ili kategorijom vozila u koju spada to vozilo ili osobi
koja je pod utjecajem alkohola ili u organizmu ima opojnih
droga.
(3)
Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno dužna je, na zahtjev
policijskog službenika i službenika nadležnoga upravnog tijela, dati
vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na
upravljanje.
(4)
Kad je vlasnik vozila, kojim je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, pravna
osoba, podatke iz stavka 3. ovoga članka dužna je dati odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema
kod sebe odgovarajuću i važeću vozačku dozvolu ili ju ne pokaže na zahtjev
policijskog službenika.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vlasnik vozila i osoba kojoj je vozilo povjereno ako vozilo da na upravljanje
osobi iz stavka 2. ovoga članka.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj
osobi ako ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme
počinjenja prekršaja.
5.
ZDRAVSTVENI PREGLEDI VOZAČA
Članak
230.
(1)
Prije početka osposobljavanja kandidati za vozače dužni su se podvrgnuti
zdravstvenom pregledu za vozače.
(2)
Zdravstvene preglede obavljaju zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja
obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj
praksi.
(3)
Zdravstvene preglede za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za upravljane
vozilima kategorija F, G i M mogu obavljati i izabrani liječnici obiteljske/opće
medicine.
(4)
Zdravstvene ustanove odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji
obavljaju zdravstvene preglede kandidata za vozače i vozača, dužne su voditi
evidenciju o tim pregledima.
(5)
Visinu naknade za zdravstvene preglede utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.
Odluka o visini naknade objavljuje se u »Narodnim
novinama«.
(6)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili
fizička osoba-obrtnik ako dozvoli da se kandidat za vozača osposobljava bez
zdravstvenog pregleda ili ako obavlja zdravstvene preglede suprotno odredbama
ovoga članka.
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi i tijelu državne vlasti ili
tijelu jedinice lokalne (područne) samouprave i uprave.
Članak
231.
(1)
Vozači su dužni podvrgavati se i nadzornim zdravstvenim
pregledima.
(2)
Nadzorni zdravstveni pregledi vozača su redovni i
izvanredni.
(3)
Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled upućuje se vozač za kojeg se
opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban sigurno
upravljati vozilom.
(4)
Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled uputit će se vozač i instruktor
vožnje kod kojih je utvrđen udio alkohola u organizmu viši od 1,50 g/kg ili je
utvrđeno da u organizmu ima opojnih droga kao i vozač i instruktor vožnje koji
se odbiju podvrći ispitivanju imaju li u organizmu alkohola ili opojnih droga,
nakon pravomoćnosti odluke o prekršaju.
(5)
Zahtjev za upućivanje vozača na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled može
podnijeti svako tijelo nadležno za nadzor prometa na cesti (unutarnji poslovi,
inspekcije i sl.), državni odvjetnik, sud, sud za prekršaje, tvrtka i druga
pravna ili fizička osoba kod koje je vozač zaposlen.
(6)
Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled vozača upućuje policijska
uprava, odnosno policijska postaja prema mjestu prebivališta
vozača.
(7)
Izvanredne nadzorne zdravstvene preglede obavljaju zdravstvene ustanove i
trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti
medicine rada u privatnoj praksi koje za to ovlasti ministar za zdravstvo uz
pribavljeno prethodno mišljenje ministra nadležnog za unutarnje
poslove.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako naredi ili dopusti da vozilom upravlja vozač koji se nije
podvrgao nadzornom zdravstvenom pregledu.
(9)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u tijelu državne vlasti
ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
odbije povrgnuti nadzornom zdravstvenom pregledu.
Članak
232.
(1)
Naknadu za nadzorni zdravstveni pregled vozača kojima je upravljanje vozilom
osnovno zanimanje, plaća pravna ili fizička osoba kod koje je vozač
zaposlen.
(2)
Ostali vozači sami plaćaju naknadu za redovni nadzorni zdravstveni pregled i
naknadu za izvanredni nadzorni zdravstveni pregled ako se na izvanrednom
pregledu utvrdi da nisu sposobni za vozača ili da su ograničeno
sposobni.
(3)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima iz članka 231. stavka 4. ovoga
Zakona, naknadu za izvanredni nadzorni zdravstveni pregled snosi
vozač.
(4)
Ako se na izvanrednom nadzornom zdravstvenom pregledu utvrdi da je vozač
sposoban za upravljanje motornim vozilom, naknadu za pregled plaća policijska
uprava, odnosno policijska postaja koja ga je uputila na
pregled.
Članak
233.
(1)
Ako se na nadzornom zdravstvenom pregledu utvrdi da vozač više nije sposoban
sigurno upravljati vozilom za koje mu je izdana vozačka dozvola, zdravstvene
ustanove dužne su izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku od osam dana
policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivališta,
odnosno koja je vozača uputila na pregled.
(2)
Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi da kandidat za vozača nije duševno ili
tjelesno sposoban za upravljanje vozilima, zdravstvene ustanove, trgovačka
društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u
privatnoj praksi koji su obavili pregled dužni su u roku od osam dana o tome
obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju na području koje
kandidat za vozača ima prebivalište, odnosno na čijem području stranac ima
prijavljen privremeni ili produženi boravak ili je trajno
nastanjen.
(3)
Ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od
bolesti ili ima invalidnost radi koje nije više sposoban sigurno upravljati
vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani
liječnik dužan je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu
ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna, fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti
ili tijelu jedinice lokalne (područne) samouprave i
uprave.
Članak
234.
(1)
Zdravstvenu sposobnost vozača i kandidata za vozače koji nisu zadovoljni ocjenom
zdravstvene ustanove u kojoj su pregledani, te vozača i kandidata za vozače čija
je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više zdravstvenih
ustanova, utvrđuje liječničkim pregledom drugostupanjsko zdravstveno
povjerenstvo koje osniva ministar nadležan za zdravstvo.
(2)
Kandidata za vozača, kojem je izdano uvjerenje da je duševno i tjelesno sposoban
za upravljanje vozilima, a za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih
razloga nije sposoban za vozača, policijska uprava, odnosno policijska postaja
uputit će na zdravstveni pregled povjerenstvu iz stavka 1. ovoga
članka.
(3)
Naknadu za zdravstveni pregled u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka plaća
vozač, odnosno kandidat koji se osposobljava za
vozača.
(4)
Naknadu za zdravstveni pregled iz stavka 2. ovoga članka plaća kandidat za
vozača ako se utvrdi da nije sposoban za upravljanje vozilom. Ako se utvrdi da
je kandidat za vozača sposoban za upravljanje vozilom, naknadu plaća policijska
uprava, odnosno policijska postaja koja ga je uputila na
pregled.
(5)
Ovlašćuje se ministar nadležan za zdravstvo da:
1)
propiše uvjete za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda,
način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije, izdavanje uvjerenja i
izvještavanja o zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozače te da
odredi zdravstvene ustanove za obavljanje tih pregleda,
2)
u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove odredi zdravstvenu
ustanovu ili tijelo koje će obavljati analizu krvi ili krvi i urina radi
utvrđivanja alkoholiziranosti vozača i drugih sudionika u prometu, propiše
uvjete koje ta ustanova ili tijelo mora ispunjavati, način i postupak uzimanja
krvi i urina te utvrdi naknadu za obavljanje tih poslova,
3)
u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove propiše uvjete o
prostoru, nastavnim sredstvima i opremi za provođenje nastave iz predmeta
»Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći« i drugim uvjetima
koje trebaju osigurati ustanove iz članka 200. stavka 3. ovoga Zakona;
sadržaju programa osposobljavanja predavača iz predmeta »Pružanje prve
pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći«, provođenju ispita za
predavača, sastavu ispitnog povjerenstva i obrascu potvrde o položenom
ispitu.
6.
TRAJANJE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM
Članak
235.
(1)
Vozač koji upravlja autobusom ili teretnim automobilom ili skupom vozila čija je
najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ne smije u roku od 24 sata neprekidno
upravljati tim vozilom duže od devet sati, s tim da nakon četiri i pol sata
neprekidnog upravljanja ima prekid vožnje od najmanje 45 minuta ili više prekida
od najmanje 15 minuta, koji ukupno ne smiju biti manji od 45
minuta.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vozač smije neprekidno upravljati
vozilom dva puta tijekom sedam uzastopnih dana najdulje 10
sati.
(3)
Ukupno vrijeme upravljanja vozilom ne smije prijeći 90 sati u razdoblju od dva
uzastopna tjedna.
(4)
Odredbe stavka 1. i 3. ovoga članka shodno se primjenjuju i na instruktora
vožnje kada obavlja osposobljavanje iz nastavnog predmeta Upravljanje
vozilom.
(5)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vozač autobusa i tramvaja u javnom gradskom
prijevozu putnika, smije neprekidno upravljati tim vozilom najdulje sedam sati,
uz uvjet da na polaznim postajama ima prekid vožnje od najmanje pet
minuta.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da vozač autobusa ili
teretnog automobila ili skupa vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od
3.500 kg neprekidno upravlja vozilom duže od propisanog vremena ili ne koristi
propisane odmore.
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji neprekidno upravlja autobusom ili vozilom čija je najveća dopuštena
masa veća od 3.500 kg, duže od propisanog vremena ili ne koristi propisane
odmore.
Članak
236.
(1)
Neprekidni dnevni odmor vozača koji upravlja vozilom iz članka 235. stavaka 1. i
2. ovoga Zakona traje najmanje 11 sati prije početka
vožnje.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vozač može tri puta tjedno koristiti dnevni
odmor u trajanju od devet sati neprekidno, pod uvjetom da do kraja sljedećeg
tjedna iskoristi preostale sate dnevnog odmora.
(3)
Dnevni odmor u punom trajanju od 12 sati vozač može koristiti najviše u tri
dijela tijekom dana, s time da jednom koristi neprekidno osam sati dnevnog
odmora.
(4)
Ako se u upravljanju vozilom iz članka 235. ovoga Zakona smjenjuju dva vozača i
ako se u vozilu nalazi uređeni ležaj koji omogućuje jednom od njih odmor u
ležećem položaju, svaki vozač mora imati neprekidni odmor od najmanje osam sati
tijekom svakih 30 sati putovanja.
(5)
Dnevni odmor vozač u pravilu mora koristiti izvan vozila.
(6)
Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, vozač može provesti dnevni odmor u
vozilu, ako je vozilo opremljeno uređenim ležajem i ako se za to vrijeme vozilo
ne kreće.
(7)
Prekid vožnje iz članka 235. stavka 1. ovoga Zakona ne smatra se dnevnim
odmorom.
(8)
Nakon isteka šestodnevnoga dopuštenog vremena upravljanja vozilom, vozač
mora koristiti tjedni odmor.
(9)
Korištenje tjednog odmora može se odgoditi do isteka šestog dana, ako
upravljanje vozilom tijekom uzastopnih šest dana nije trajalo duže od
šestodnevnoga dopuštenog vremena upravljanja vozilom.
(10)
Svakog tjedna jedan od odmora iz stavka 2. i 3. ovoga članka mora se kao tjedni
odmor produžiti na ukupno 45 uzastopnih sati.
(11)
Tjedni odmor se može skratiti u domicilu vozila ili prebivalištu vozača na 36
uzastopnih sati, a izvan tih mjesta na 24 uzastopna sata. Svako skraćenje
tjednog odmora mora se nadoknaditi neprekidnim trajanjem odmora koji će početi
prije isteka sljedećeg tjedna.
(12)
Iznimno od odredaba stavka 8. i 9. ovoga članka, u međunarodnom prijevozu
putnika (turistička putovanja, ekskurzije i sl.), izuzevši linijski prijevoz,
tjedni odmor mora se koristiti nakon najviše dvanaestodnevnoga dopuštenog
vremena upravljanja vozilom.
(13)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako vozaču ne osigura dnevni odmor i tjedni
odmor u skladu s odredbama ovoga članka.
(14)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(15)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji ne koristi dnevni i tjedni odmor.
Članak
237.
(1)
Motorna vozila, koja moraju biti opremljena tahografom ili nadzornim uređajem,
moraju imati ispravan, ispitan prema propisima o tehničkim uvjetima i
ispitivanju i ugrađen tahograf ili nadzorni uređaj s pravilno uloženim zapisnim
listom ili odgovarajućim drugim zapisom na kojem su upisani propisani
podaci.
(2)
Vozač vozila iz stavka 1. ovoga članka mora kod sebe imati ključ tahografa ili
nadzornog uređaja i prethodno korištene zapisne listove iz kojih je vidljiva
vožnja ili mirovanje vozila, kojim je upravljano u posljednjih šest dana,
odnosno posljednjega tjednog odmora.
(3)
Odredbe stavka 2. ovoga članka odnose se i na udvojenu posadu u vozilu, kada oba
vozača moraju imati prethodno korištene zapisne listove od posljednjega tjednog
odmora.
(4)
Uporabljene (korištene) zapisne listove, odnosno zapisane podatke iz tahografa
ili nadzornog uređaja, vlasnik ili korisnik vozila dužan je čuvati dvije
godine.
(5)
Vozač iz stavka 1. ovoga članka dužan je na zahtjev policijskog službenika ili
inspektora cestovnog prometa i cesta otvoriti tahograf ili nadzorni uređaj i
dati na uvid zapisni list kao i druge zapisane podatke iz tahografa ili
nadzornog uređaja, najmanje do zadnjega korištenoga tjednog odmora do trenutka
kada se list, odnosno zapisani podaci traže.
(6)
Policijski službenik ili inspektor cestovnog prometa i cesta prilikom pregleda
zapisnog lista izvađenog iz tahografa ili nadzornog uređaja mora vozaču izdati
potvrdu da je zapisni list bio vađen iz uređaja radi pregleda, a na potvrdi mora
biti upisano ime i prezime vozača, registarski broj vozila, vrijeme i datum
pregleda.
(7)
Policijski službenik ili inspektor cestovnog prometa i cesta može privremeno
oduzeti zapisni list odnosno drugi zapis iz tahografa ili nadzornog uređaja, kao
dokaz u postupku.
(8)
Ukoliko policijski službenik ili inspektor cestovnog prometa i cesta opravdano
sumnja da tahograf ili nadzorni uređaj nije ispravan, može naložiti pregled
tahografa ili nadzornog uređaja kod ovlaštene organizacije iz članka 273. ovoga
Zakona, o čemu izdaje potvrdu. Ako se pri pregledu utvrdi da je tahograf ili
nadzorni uređaj neispravan, namjerno oštećen ili prepravljen tako da pokazuje
krive vrijednosti koje se njime utvrđuju ili uređaj ne radi, troškove pregleda
plaća vlasnik vozila.
(9)
Kod upravljanja vozilima iz stavka 1. članka 236. ovoga Zakona, koja ne moraju
biti opremljena tahografom ili nadzornim uređajem koji zapisuje radna vremena i
vrijeme odmora vozača, vozač mora kod sebe imati individualnu nadzornu knjižicu
i u nju upisivati svoje aktivnosti i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog
službenika ili inspektora cestovnog prometa i cesta.
(10)
Vlasnik, odnosno korisnik vozila dužan je voditi evidenciju o vremenima rada i
odmora vozača vozila iz stavka 1. ovoga članka, očitavanjem zapisa tahografa ili
nadzornog uređaja, odnosno iz individualne nadzorne
knjižice.
(11)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da vozač autobusa i
teretnog automobila upravlja vozilom u kojem nije ugrađen ili ispitan tahograf
ili nadzorni uređaj, ili ga ne koristi na način propisan ovim člankom, odnosno
ukoliko uporabljene (korištene) zapisne listove ili zapisane podatke iz
tahografa ili nadzornog uređaja ne čuva najmanje dvije godine ili ne vodi
evidenciju o vremenima rada i odmoru vozača očitavanjem zapisa tahografa ili
nadzornog uređaja, odnosno iz individualne nadzorne
knjižice.
(12)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da njezinim motornim
vozilom u prometu sudjeluje vozač bez individualne nadzorne knjižice (stavak
9.).
(13)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne (regionalne) samouprave i uprave.
(14)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač motornog vozila koje mora biti opremljeno tahografom ili nadzornim
uređajem, ako upravlja vozilom u kojem tahograf ili nadzorni uređaj nije ugrađen
ili nije ispitan ili ga ne koristi na način propisan ovim Zakonom, kao i vozač
vozila koje ne mora biti opremljeno tahografom ili nadzornim uređajem, ako kod
sebe nema individualnu nadzornu knjižicu ili u nju ne upisuje djelatnosti ili je
ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe.
Članak
238.
(1)
Odredbe ovoga Zakona o trajanju upravljanja motornim vozilom i odmorima vozača
primjenjuju se i na vozače motornih vozila registriranih u inozemstvu kad tim
vozilima upravljaju na teritoriju Republike Hrvatske, ako međunarodnim ugovorom
nije drukčije određeno.
(2)
Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom
nadležnim za poslove gospodarstva donese propise o ukupnom trajanju vremena
upravljanja vozilom; o načinu rada udvojenih posada na vozilima; o odmorima
vozača u svezi s upravljanjem vozilom; o obliku i sadržaju obrasca individualne
nadzorne knjižice i upute za njezinu popunu.
X.
VOZILA
1.
OPĆE ODREDBE
Članak
239.
(1)
Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede
dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša te
imati ispravne propisane uređaje i opremu.
(2)
Vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće
dopuštene mase i osovinskog opterećenja mogu sudjelovati u prometu na javnoj
cesti, odnosno gradskoj ulici ako udovoljavaju posebnim uvjetima koji
omogućavaju siguran i nesmetan promet utvrđenim posebnim
propisima.
(3)
Operativne poslove mjerenja, odnosno kontrolu osovinskog opterećenja, ukupne
mase i dimenzija vozila u prometu na cestama obavljaju stručno osposobljeni
zaposlenici Hrvatskih cesta, odnosno ovlašteni carinski službenici u sklopu
obavljanja poslova carinskog nadzora na graničnim
prijelazima.
(4)
Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom
nadležnim za unutarnje poslove donese propise o dimenzijama, ukupnoj masi i
osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koje moraju imati vozila i o
uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema vozila u prometu na
cestama.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako u prometu na cesti upotrebljava vozilo koje
ne ispunjava propisane uvjete glede dimenzija, ukupne mase, osovinskog
opterećenja ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, zaustavljanje,
uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa ili nadzornog
uređaja i gume.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama upotrebljava
vozilo koje nema propisanu opremu ili ispravne propisane uređaje, osim uređaja
za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog ili
priključnog vozila, tahografa ili nadzornog uređaja i
gume.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijelu državne
vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u
prometu na cesti upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uvjete glede
dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, ili nema ispravne propisane
uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i
priključnog vozila, tahografa ili nadzornog uređaja i
gume.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u
prometu na cesti upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje, osim
uređaja navedenih u stavku 8. ovoga članka.
Članak
240.
Vozila
registrirana u inozemstvu mogu sudjelovati u prometu na teritoriju Republike
Hrvatske ako imaju ispravne uređaje i opremu propisane međunarodnom konvencijom
o prometu na cestama, a glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog
opterećenja – ako udovoljavaju uvjetima propisanim za vozila registrirana u
Republici Hrvatskoj.
2.
REGISTRACIJA MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA
Članak
241.
(1)
Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su
registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu, a vozila registrirana u
Republici Hrvatskoj ako imaju i važeću knjižicu vozila.
(2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ne moraju biti registrirana motorna i
priključna vozila koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja
pokusna vožnja radi ispitivanja i prikazivanja njihovih svojstava ili koja se
kreću od sjedišta tvrtke u kojoj su proizvedena do skladišta te motorna i
priključna vozila koja se kreću od mjesta u kojem su preuzeta do mjesta u kojem
će biti registrirana – uz uvjet da su osigurana i označena posebnim pločicama za
privremeno označivanje takvih vozila u prometu na cesti (pokusne
pločice).
(3)
Za vozila iz stavka 2. ovoga članka izdaje se potvrda o upotrebi pokusnih
pločica.
(4)
Kad upravlja vozilom koje je označeno pokusnim pločicama, vozač mora kod sebe
imati važeću potvrdu i dužan ju je pokazati na zahtjev ovlaštene
osobe.
(5)
Lake se prikolice ne registriraju prema propisima o registraciji vozila, ali
mogu sudjelovati u prometu na cestama pod uvjetom da su označene registarskom
pločicom i ako je na tehničkom pregledu utvrđeno da su
ispravne.
(6)
O registriranim vozilima i izdanim pokusnim pločicama vodi se
evidencija.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da njezina
neregistrirana vozila ili vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole
sudjeluju u prometu na cestama ili da njezina vozila sudjeluju u prometu na
cestama bez pokusnih pločica ili poslije isteka važenja pokusnih pločica (stavak
2.).
(8)
Za prekršaj iz ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00
kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti
ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji upravlja motornim vozilom, osim traktora i radnog stroja, koje nije
registrirano ili mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15
dana.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
upravlja traktorom i radnim strojem koji nije registriran ili mu je isteklo
važenje prometne dozvole te vozači drugih motornih vozila kojima je isteklo
važenje prometne dozvole do 15 dana.
(11)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u
prometu na cesti upravlja vozilom koje nije označeno pokusnim pločicama, ako kod
sebe nema važeću potvrdu za korištenje pokusnih pločica ili ako je ne pokaže na
zahtjev policijskog službenika te ako vozilom vuče laku prikolicu koja nema
registarsku pločicu i za koju na tehničkom pregledu nije utvrđena
ispravnost.
Članak
242.
(1)
Registrirati se mogu samo ona motorna i priključna vozila za koja se na
tehničkom pregledu utvrdi da su ispravna.
(2)
Za registrirano vozilo izdaju se prometna dozvola, registarske pločice i
knjižica vozila.
(3)
Vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom mora kod sebe imati prometnu
dozvolu. Prometna dozvola i knjižica vozila ne smiju se ostavljati u vozilu bez
nadzora vozača.
(4)
Ovlašćuje se ministar nadležan za unutarnje poslove da u suglasnosti s ministrom
nadležnim za poslove prometa donese propise o registraciji vozila sadržaju,
obliku, veličini i boji obrasca prometne dozvole i knjižice
vozila.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema
kod sebe važeću prometnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili prometnu dozvolu
ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe ili je ostavi u vozilu bez
nadzora.
Članak
243.
(1)
Za registrirana vozila izdaje se jedna od ovih vrsta registarskih
pločica:
1)
registarske pločice za motorna i priključna vozila, osim za motocikle, mopede,
traktore i radne strojeve,
2)
registarske pločice za motocikle,
3)
registarske pločice za mopede,
4)
registarske pločice za traktore i radne strojeve,
5)
registarske pločice za motorna i priključna vozila diplomatskih i konzularnih
predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih
organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih,
prometnih, kulturnih i drugih predstavništava, stranih dopisništava i stalnih
stranih dopisnika,
6)
registarske pločice za vozila stranaca kojima je odobren privremeni ili stalni
boravak i za privremeno registrirana vozila,
7)
registarske pločice za vojna vozila,
8)
registarske pločice za vozila Ministarstva unutarnjih
poslova,
9)
registarske pločice za vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede
dimenzija (duljina, širina, visina), odnosno čija je najveća dopuštena masa veća
od propisane, odnosno koja premašuju dopuštena osovinska
opterećenja.
(2)
Vozilo registrirano u Republici Hrvatskoj ne smije napustiti teritorij Republike
Hrvatske ako ne nosi na zadnjoj strani istaknutu međunarodnu oznaku Republike
Hrvatske.
Članak
244.
(1)
Motorna vozila u prometu moraju imati po dvije registarske, odnosno pokusne
pločice.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, motocikli, traktori, radni strojevi, mopedi i
priključna vozila mogu imati po jednu pločicu.
(3)
Registarska pločica istaknuta na vozilu mora biti izdana za to
vozilo.
(4)
Pločice i međunarodna oznaka iz članka 244. stavka 2. ovoga Zakona na vozilu
moraju biti postavljene tako da se dobro vide i da budu
čitljive.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako na vozilu koristi registarske pločice koje
nisu izdane za to vozilo.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji upravlja vozilom na kojem su istaknute registarske pločice koje nisu
izdane za to vozilo.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač vozila
koji nema propisan broj registarskih pločica ili na kojem su te pločice ili
međunarodna oznaka postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu
čitljive.
Članak
245.
Vozila
oružanih snaga registriraju se po propisu što ga donosi ministar nadležan za
poslove obrane, a vozila unutarnjih poslova po propisu što ga donosi ministar
nadležan za unutarnje poslove.
Članak
246.
(1)
Vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i
predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova
osoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava,
stranih dopisništava i stalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca kojima je
odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, a i vozila
hrvatskih državljana koji su se vratili iz inozemstva u Republiku Hrvatsku da u
njoj stalno ostanu mogu sudjelovati u prometu samo ako su registrirana u
Republici Hrvatskoj.
(2)
Vozila registrirana u inozemstvu koja su u vlasništvu stranaca na privremenom
boravku u Republici Hrvatskoj ili hrvatskih državljana koji iz inozemstva
privremeno dođu u Republiku Hrvatsku, mogu sudjelovati u prometu najduže tri
mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku.
Članak
247.
(1)
Motorna i priključna vozila registrirana u stranoj zemlji mogu sudjelovati u
prometu na teritoriju Republike Hrvatske samo ako imaju važeću prometnu dozvolu
i registarske pločice što ih je izdalo nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo
registrirano, i međunarodnu oznaku zemlje registracije ili registarsku
pločicu izdanu od nadležnog tijela strane zemlje na kojoj su oznake i broj
utvrđeni propisima Europske unije.
(2)
Strano priključno vozilo koje nije registrirano mora na stražnjoj strani imati
registarsku pločicu s ponovljenim registarskim brojem vučnog
vozila.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
upravlja vozilom koje nije registrirano u skladu s odredbama ovoga
članka.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač vozila
registriranog u stranoj zemlji, ako nema važeću prometnu dozvolu, registarske
pločice ili međunarodnu oznaku zemlje registracije, ili ako vuče strano
neregistrirano priključno vozilo koje nije označeno s ponovljenim brojem vučnog
vozila.
Članak
248.
Za
vozila stranaca kojima je odobren privremeni boravak prometna se dozvola izdaje
s rokom važenja do dana do kojeg im je odobren produženi boravak, odnosno na
vrijeme na koje im je odobren privremeni uvoz vozila ukoliko je taj rok kraći od
odobrenog boravka.
Članak
249.
(1)
Pravne i fizičke osobe mogu privremeno registrirati svoja motorna i priključna
vozila.
(2)
Vozilo koje u Republiku Hrvatsku uđe sa stranim registarskim pločicama, na
kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama međunarodnih ugovora
što ih je sklopila Republika Hrvatska, mora se privremeno
registrirati.
(3)
Privremena registracija vozila iz stavka 1. ovoga članka ne može se izvršiti na
vrijeme kraće od 60 dana, a ni duže od 12 mjeseci.
(4)
Vozila iz stavka 2. ovoga članka mogu se privremeno registrirati i na vrijeme
kraće od 60 dana. Za privremeno registrirana vozila izdaje se prometna dozvola s
rokom važenja privremene registracije.
Članak
250.
(1)
Vlasnik vozila, koji ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15
dana od dana isteka važenja prometne dozvole dužan je odjaviti vozilo, vratiti
prometnu dozvolu i registarske pločice policijskoj upravi, odnosno policijskoj
postaji koja vozilo vodi u evidenciji.
(2)
U roku iz stavka 1. vlasnik vozila dužan je prijaviti promjenu prebivališta,
odnosno sjedišta, i bilo kojeg drugog podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli
ili knjižici vozila.
(3)
Vlasnik vozila dužan je u roku od 30 dana odjaviti registrirano vozilo te
vratiti prometnu dozvolu vozila i registarske pločice ako je vozilo uništeno ili
otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.
(4)
Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na vlasnike vozila iz članka 249.
ovoga Zakona osim vozila koja se moraju privremeno registrirati u skladu sa
stavkom 2. člankom 249. ovoga Zakona.
(5)
Vlasnik vozila iz članka 249. koji najkasnije u roku od 12 mjeseci ne obnovi
privremenu registraciju dužan je postupiti po stavku 1. ovoga
članka.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila
koji postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
251.
(1)
Registraciju motornih i priključnih vozila te izdavanje pokusnih pločica
obavljaju policijske uprave, odnosno policijske postaje ili stanice za tehnički
pregled vozila iz članka 259. ovoga Zakona ako ispunjavaju uvjete i imaju
ovlaštenje, prema prebivalištu ili sjedištu vlasnika vozila. Pokusne
se pločice mogu izdavati i prema mjestu, odnosno sjedištu tvrtke u kojem je
vozilo proizvedeno ili u kojem je neregistrirano vozilo kupljeno. Pokusne
pločice izdaju se najduže na rok od 15 dana.
(2)
Protiv rješenja stanice za tehnički pregled vozila kojim se odbija zahtjev za
registraciju može se izjaviti žalba policijskoj upravi na čijem se području
nalazi stanica za tehnički pregled vozila.
(3)
Pokusne pločice mogu izdavati i tvrtke koje se bave prodajom vozila na malo,
samo za neregistrirana vozila koja prodaju, od mjesta u kojem su kupljena,
odnosno preuzeta do mjesta gdje će biti registrirana, ako ispunjavaju propisane
uvjete i za to imaju ovlaštenje.
(4)
Pokusne pločice mogu izdavati i obrtnici koji imaju registrirani obrt za
prepravljanje ili popravljanje vozila za vozila koja prepravljaju ili
popravljaju.
(5)
Pločice iz stavka 4. ovoga članka mogu se koristiti samo na vozilima koja imaju
ispravne uređaje za upravljanje, zaustavljanje te da su propisno
označena.
(6)
Ovlaštenje iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka izdaje ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove nakon što stručna organizacija iz članka 273. utvrdi da su
ispunjeni propisani uvjeti.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako neovlašteno izdaje pokusne pločice ili ih
ne izdaje u skladu s odredbama stavak 1., 3. i 4. ovoga
članka.
(8)
Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz ovoga
članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
252.
Za
registraciju vozila vlasnik ne plaća upravnu pristojbu kada za to plaća naknadu
u stanici za tehnički pregled vozila.
Članak
253.
(1)
Za potvrđivanje prometne dozvole i knjižice vozila, stanica za tehnički pregled
mora imati i samo u tu svrhu upotrebljavati pečat prema propisima o pečatima i
žigovima s grbom Republike Hrvatske.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako za potvrđivanje prometne dozvole i knjižice vozila upotrebljava
pečat suprotno odredbama ovoga članka.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
254.
Administrativne
poslove u svezi s tehničkim pregledima i poslove registracije vozila u stanicama
za tehničke preglede vozila obavljaju osobe s najmanje srednjom stručnom spremom
i koje imaju uvjerenje stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona da su za
to osposobljene i dopuštenje (licencu) ministarstva nadležnog za unutarnje
poslove, a za poslove u svezi s osiguranjem vozila dopuštenje (licencu)
ministarstva nadležnog za poslove financija.
3.
TEHNIČKI PREGLEDI VOZILA
Članak
255.
(1)
Tehnički pregled vozila je djelatnost od općeg interesa.
(2)
Radi provjere tehničke ispravnosti motornih i priključnih vozila, osim radnih
strojeva, obavljaju se tehnički pregledi tih vozila.
(3)
Tehnički pregledi vozila jesu redovni s ispitivanjem ispušnih plinova motornih
vozila, preventivni i izvanredni.
(4)
Na tehničkom pregledu utvrđuje se ima li vozilo propisane uređaje i opremu, jesu
li ti uređaji i oprema ispravni te udovoljavaju li propisanim uvjetima za
sudjelovanje u prometu na cesti.
(5)
O obavljenome tehničkom pregledu vozila vodi se
evidencija.
(6)
Ministar nadležan za unutarnje poslove u suglasnosti s ministrom nadležnim za
poslove prometa donosi propise o tehničkim pregledima
vozila.
Članak
256.
(1)
Nova motorna i priključna vozila (u daljnjem tekstu: vozila) što sudjeluju u
prometu na cestama, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu
tijekom mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od prvoga tehničkog pregleda i
registracije vozila.
(2)
Vozila stara dvije ili više godina, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom
tehničkom pregledu tijekom svakog 12. mjeseca od posljednjega redovnoga
tehničkog pregleda.
(3)
Rok važenja redovnoga tehničkog pregleda (prometne dozvole) označava se s
posebnim znakom – naljepnicom, na prednjoj strani
vozila.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako ne
istakne naljepnicu sukladno stavku 3. ovoga članka.
Članak
257.
(1)
Na vozilima koja se daju u najam (rent a car vozila), vozilima kojima se obavlja
osposobljavanje kandidata za vozače (osim mopeda, motocikala i traktora u
vlasništvu kandidata za vozača), vozilima kojima se obavlja taksi prijevoz,
autobusima, teretnim i priključnim vozilima za prijevoz opasnih tvari, teretnim
i priključnim vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg, obavljaju
se preventivni tehnički pregledi u smislu stavka 3. ovoga
članka.
(2)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, preventivnim tehničkim pregledima ne
podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje, vozila za prijevoz pčela, teretna
i priključna vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje, i
priključna vozila za traktore.
(3)
Preventivni tehnički pregledi vozila obavljaju se dnevno (dnevni preventivni
tehnički pregled) i u propisanim rokovima (periodični tehnički pregled i
periodični tehnički pregled kočnica).
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna i fizička osoba-obrtnik ako ne obavi preventivni tehnički
pregled.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
258.
(1)
Pravne i fizičke osobe kad proizvode, održavaju, popravljaju ili
prepravljaju vozila ili stavljaju u promet vozila, uređaje, rezervne dijelove i
opremu za vozila dužni su vozila, uređaje, dijelove i opremu proizvoditi,
stavljati u promet, održavati, odnosno popravljati prema propisanim uvjetima
nužnim za sigurno sudjelovanje vozila u prometu.
(2)
Pravne i fizičke osobe koje su ovlaštene za servisiranje i popravljanje vozila,
nakon popravka vozila kojem su u prometnoj nesreći ili na neki drugi način bili
oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni s gledišta sigurnosti prometa, odnosno
vozila na kojima su izvršili obimniji popravak uređaja za upravljanje ili
uređaja za zaustavljanje vozila ili ugradnju, preinaku ili popravak uređaja za
spajanje vučnog i priključnog vozila, dužne su takvo vozilo podvrgnuti
izvanrednom tehničkom pregledu i vlasniku, odnosno korisniku vozila izdati
potvrdu da je vozilo ispravno za sigurno sudjelovanje u
prometu.
(3)
Izvanrednom tehničkom pregledu vlasnici su dužni podvrgnuti i motorno ili
priključno vozilo koje je isključeno iz prometa.
(4)
Na izvanredni tehnički pregled uputit će se i vozilo za koje se opravdano sumnja
da mu je ovjerena tehnička ispravnost, a nije bilo na tehničkom pregledu ili da
tehnički pregled nije propisno obavljen.
(5)
Vozila iz stavka 3. i 4. ovoga članka upućuje na izvanredni tehnički
pregled policijski službenik.
(6)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba i fizička osoba-obrtnik ako proizvodi, održava, popravlja vozila
ili stavlja u promet vozila, uređaje ili rezervne dijelove za vozila ili vozilo
ne podvrgne izvanrednom tehničkom pregledu prije uključivanja u
promet.
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ili
vlasnik koji vozilo ne podvrgne izvanrednom tehničkom
pregledu.
Članak
259.
(1)
Tehnički pregledi vozila obavljaju se u stanicama za tehnički pregled vozila
koje za to ispunjavaju propisane uvjete i imaju ovlaštenje, a obavljaju ih
ovlašteni djelatnici stručne organizacije iz članka 273. ovoga
Zakona.
(2)
Tehničke preglede vozila mogu obavljati i pravne osobe (sa svojim djelatnicima u
radnom odnosu), u onim stanicama za tehnički pregled vozila u kojima su imale
ovlaštenje i obavljale tehničke preglede prije stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(3)
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove stručnoj organizaciji iz članka 273. ovoga Zakona, nakon što se
prethodno utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila ispunjava propisane
uvjete.
(4)
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se sukladno posebnom propisu o mreži
i kriterijima o dovoljnom broju stanica za tehnički pregled s obzirom na njihovu
međusobnu udaljenost i kapacitete, što ga na prijedlog stručne organizacije iz
članka 273. ovoga Zakona donosi ministar nadležan za unutarnje
poslove.
(5)
Poslove tehničkih pregleda vozila i druge poslove što proizlaze iz ove javne
ovlasti ili su s njima povezani, stručna organizacija započet će obavljati u
stanici za tehnički pregled vozila nakon izdavanja i dostave ovlaštenja
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove iz stavka 1. ovoga
članka.
(6)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako obavlja tehnički pregled vozila, a za to nema
ovlaštenje.
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
260.
(1)
Tehničke preglede vozila obavljaju osobe sa završenom stručnom spremom za
zanimanje nadzornik tehničke ispravnosti vozila i koje imaju vozačku dozvolu za
upravljanje motornim vozilima najmanje B kategorije (u daljnjem tekstu:
nadzornik) i dopuštenje (licencu) Ministarstva unutarnjih
poslova.
(2)
Nadzornik tehničke ispravnosti vozila može biti osoba sa završenom stručnom
spremom za zanimanje automehaničar ili autoelektričar, s najmanje dvije godine
iskustva u održavanju motornih vozila, položenim posebnim ispitom za nadzornika
tehničke ispravnosti vozila kod organizacije za osposobljavanje osoba za
zanimanje nadzornika, vozačkom dozvolom za upravljanje motornim vozilima
najmanje B kategorije i dopuštenjem (licencom) ministarstva nadležnog za
unutarnje poslove.
(3)
Program ispita iz stavka 2. ovoga članka donosi ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove na prijedlog stručne organizacije iz članka 273. ovoga
Zakona.
(4)
Ovlašćuje se ministar nadležan za unutarnje poslove da donese propis o sadržaju,
obliku i načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja (licence) za referente za
poslove registracije vozila i nadzornike tehničke ispravnosti
vozila.
Članak
261.
(1)
Naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama
za tehničke preglede vozila, prema kategorijama vozila, jednaka je na teritoriju
Republike Hrvatske.
(2)
Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za
unutarnje poslove na prijedlog stručne organizacije iz članka 273. ovoga Zakona.
Odluka o visini naknade objavljuje se u »Narodnim
novinama«.
Članak
262.
(1)
Naknadu za redovni preventivni i izvanredni tehnički pregled vozila plaća
vlasnik vozila.
(2)
Vlasnik vozila ne plaća naknadu za izvanredni tehnički pregled, kada je vozilo
od strane policijskog službenika upućeno na izvanredni tehnički pregled ako se
na takvom pregledu utvrdi da je vozilo ispravno.
Članak
263.
(1)
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je obavljati tehnički pregled vozila na
propisanim, umjerenim i ispravnim uređajima i opremi, prema propisima o
tehničkim pregledima.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako naredi ili dopusti da se tehnički pregled vozila obavlja na uređajima i
opremi koji za to nisu propisani i umjereni, ispravni, ili suprotno propisima o
tehničkim pregledima.
(3)
Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz ovoga
članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
264.
(1)
Stanica za tehnički pregled vozila ne smije registrirati vozilo suprotno
propisima ili ovjeriti produljenje valjanosti prometne dozvole ako vozilo nije
tehnički ispravno i ako za njega nisu plaćene propisane obveze (porez, obvezno
osiguranje, carina, naknada za ceste, posebna naknada za okoliš i
dr.).
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako registrira vozilo ili produži važenje prometne dozvole suprotno
odredbama ovoga članka.
(3)
Novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz ovoga
članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
265.
(1)
Ako nadzornik na tehničkom pregledu utvrdi da su uređaji za upravljanje ili
za zaustavljanje ili za pogon na tekući plin na vozilu neispravni toliko da bi
takvo vozilo ugrozilo sigurnost prometa na cestama, zabranit će vozaču da se
vozilo uključi u promet na cesti dok se ne uklone neispravnosti. Ako se vozač
takvim vozilom uključi u promet na cesti, stanica za tehnički pregled vozila
odmah će o tome obavijestiti najbližu policijsku upravu, odnosno policijsku
postaju.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako ne obavijesti najbližu policijsku upravu, odnosno policijsku postaju da se
vozač s neispravnim uređajima za upravljanje, zaustavljanje i pogonom na
tekući plin utvrđenim na tehničkom pregledu uključio u promet unatoč zabrani
nadzornika tehničke ispravnosti vozila.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se
uključi u promet na cesti vozilom kojem je to nadzornik na tehničkom pregledu
zabranio.
Članak
266.
(1)
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je voditi propisane evidencije,
obrađivati podatke o tehničkim pregledima i utvrđenim neispravnostima vozila i
dostavljati ih policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji na čijem području
ima sjedište, a određene podatke i stručnoj organizaciji iz članka 273. ovoga
Zakona, odnosno prema propisima o registraciji i tehničkim pregledima
vozila.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako ne vodi propisanu evidenciju ili ne obrađuje podatke ili te
podatke ne dostavlja policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji te stručnoj
organizaciji.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
267.
(1)
Stanica za tehnički pregled vozila dužna je održavati u ispravnom i urednom
stanju objekte, uređaje i opremu.
(2)
Uređaji i oprema za tehničke preglede vozila podvrgavaju se umjeravanju prema
propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima jednom godišnje, a kontroli
ispravnosti najmanje svaka tri mjeseca.
(3)
Umjeravanje uređaja i opreme prema stavku 2. ovoga članka obavlja organizacija
koja je za to ovlaštena prema propisima o mjerilima, a nadzor obavlja stručna
organizacija iz članka 273. ovoga Zakona.
(4)
Ako ovlaštena organizacija ne obavi umjeravanje uređaja i opreme ili ako stručna
organizacija iz članka 273. ovoga Zakona ne obavi nadzor uređaja i opreme prema
rokovima iz stavka 2. ovoga članka, stanica za tehnički pregled vozila dužna je
odmah nakon isteka rokova tim organizacijama podnijeti zahtjev za
obavljanje umjeravanja, odnosno nadzora uređaja i opreme i o tome
izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove. Ako organizacije iz
stavka 3. ovoga članka ne postupe po zahtjevu stanice za tehnički pregled
vozila, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove osigurat će odmah umjeravanje
i nadzor uređaja o trošku ovlaštene organizacije, odnosno stručne organizacije
iz članka 273. ovoga Zakona.
(5)
Stanica za tehnički pregled vozila, u slučaju neispravnosti ili neposjedovanja
uređaja ili opreme kojima se obavlja tehnički pregled vozila, dužna je
privremeno obustaviti obavljanje poslova na tim uređajima i o tome obavijestiti
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i stručnu organizaciju iz članka 273.
ovoga Zakona.
(6)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako ne održava u ispravnom i urednom stanju objekt, uređaje i opremu stanice za
tehnički pregled vozila ili uređaje i opremu ne podvrgava obveznom umjeravanju i
nadzoru, odnosno ne podnese zahtjev za ispitivanje i nadzor uređaja ovlaštenoj
organizaciji, odnosno stručnoj organizaciji iz članka 273. ovoga Zakona i o tome
ne obavijesti Ministarstvo unutarnjih poslova, ili ne prestane s radom u slučaju
neispravnosti ili neposjedovanja uređaja i opreme i o tome ne obavijesti
Ministarstvo unutarnjih poslova i stručnu organizaciju iz članka 273. ovoga
Zakona.
(7)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
268.
Upravni,
i inspekcijski nadzor nad radom stanica za tehničke preglede vozila obavlja
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
Članak
269.
(1)
Ako ovlašteni policijski službenik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove
nadzorom utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila ne koristi propisane,
umjerene i ispravne uređaje i opremu ili da objekt i prostor ne udovoljavaju
propisanim uvjetima ili da tehničke preglede i poslove registracije vozila
obavlja osoba koja nema dopuštenje (licencu) ili ako povjerene poslove ne
obavlja prema propisima o tehničkim pregledima i registraciji vozila i prema
općim aktima iz članka 273. ovoga Zakona, ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove rješenjem će stanici za tehnički pregled vozila zabraniti rad i odrediti
rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
(2)
Ako stanica za tehnički pregled vozila iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni
utvrđene nedostatke u određenom roku, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
oduzet će joj ovlaštenje za obavljanje tehničkih pregleda
vozila.
(3)
Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se
može pokrenuti upravni spor.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako obavlja tehnički pregled vozila u objektu i prostoru koji ne
udovoljava propisanim uvjetima ili da tehničke preglede i poslove registracije
vozila obavlja osoba koja nema dopuštenje (licencu), ili ako povjerene poslove
ne obavlja prema propisima o tehničkim pregledima i registraciji vozila ili
prema općim aktima iz članka 273. ovoga Zakona ili za vrijeme privremene zabrane
rada.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do
5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
270.
(1)
Ako ovlašteni policijski službenik u obavljanju nadzora nad radom stanice za
tehnički pregled vozila utvrdi da nadzornik, odnosno referent za poslove
registracije vozila, tehničke preglede vozila ili poslove registracije vozila ne
obavlja stručno i u skladu s propisima, ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove rješenjem će mu oduzeti dopuštenje (licencu) na vrijeme od jednog
mjeseca.
(2)
Ako nadzornik ovjeri tehničku ispravnost vozila kojem su neispravni uređaji za
zaustavljanje, upravljanje ili za pogon na plin, ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove rješenjem će mu oduzeti dopuštenje (licencu) za obavljanje
tehničkih pregleda vozila na vrijeme od šest mjeseci.
(3)
Ako nadzornik ovjeri tehničku ispravnost vozila na kojemu nije izvršen tehnički
pregled, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove oduzet će mu dopuštenje
(licencu) na vrijeme od dvije godine.
(4)
Ako referent za poslove registracije vozila registrira vozilo suprotno propisima
ili ovjeri produljenje registracije, odnosno valjanost prometne dozvole, a da za
vozilo nisu plaćene propisane obveze, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
rješenjem će mu privremeno oduzeti dopuštenje (licencu) na vrijeme od dvije
godine.
(5)
Ako je zbog propusta iz stavka 2. i 3. ovoga članka izazvana prometna nesreća,
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove rješenjem će nadzorniku oduzeti
dopuštenje (licencu) na vrijeme od pet godina.
(6)
U slučajevima iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka dopustit će se
nadzorniku, odnosno referentu obavljanje tehničkih pregleda vozila i poslova u
vezi s registracijom vozila, nakon što zadovolje na provjeri
stručnosti.
(7)
Protiv rješenja iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ne može se izjaviti
žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(8)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako naredi, odnosno dozvoli da referent za poslove registracije vozila ili
nadzornik tehničke ispravnosti vozila kojemu je oduzeta licenca ili koji nije
zadovoljio na provjeri stručnosti, obavlja poslove u stanici za tehnički pregled
(stavak 6.).
(9)
Za prekršaj iz stavka 8. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od
1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj referent za
poslove registracije vozila ili nadzornik tehničke ispravnosti vozila koji
poslove registracije vozila i tehničkih pregleda vozila ne obavlja stručno i u
skladu s propisima.
Članak
271.
(1)
Nadzornici i referenti za poslove registracije vozila dužni su pristupiti
provjeri stručnosti svake druge godine.
(2)
Provjeru stručnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi stručna organizacija iz
članka 273. ovoga Zakona. Program i način provjere stručnosti propisuje ministar
nadležan za unutarnje poslove na prijedlog stručne organizacije iz članka 273.
ovoga Zakona.
Članak
272.
(1)
Nadzorniku i referentu za poslove registracije vozila, koji ne pristupi provjeri
stručnosti ili na toj provjeri ne zadovolji, stanica za tehnički pregled ne
smije dopustiti obavljanje poslova tehničkog pregleda i registracije vozila za
vrijeme dok na toj provjeri ne zadovolji.
(2)
Novčanom kaznom od najmanje 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj referent za
poslove registracije vozila ili nadzornik tehničke ispravnosti vozila koji
postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Članak
273.
(1)
Poslove organiziranja i jedinstvenog provođenja tehničkih pregleda vozila,
organiziranja poslova registracije vozila u stanicama za tehničke preglede
vozila i izdavanja pokusnih pločica kao javne ovlasti, obavlja stručna
organizacija, koju na temelju javnog natječaja, ovlasti ministarstvo nadležno za
unutarnje poslove.
(2)
Stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka mora imati:
1.
prostorne i materijalno-tehničke uvjete koji osiguravaju obavljanje poslova na
teritoriju Republike Hrvatske,
2.
odgovarajuće stručne kadrove,
3.
organizaciju rada i ustroj koji jamči trajno i kvalitetno obavljanje
poslova,
4.
odgovarajuću informatičku i tehničku podršku za obavljanje povjerenih
poslova.
(3)
Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar nadležan za unutarnje
poslove.
(4)
Ako stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka ne obavlja povjerene joj
poslove stručno i u skladu s propisima, ministarstvo nadležno za unutarnje
poslove oduzet će joj ovlaštenje. Ako je stručnoj organizaciji oduzeto
ovlaštenje, poslove iz stavka 1. ovoga članka kao i stručni nadzor obavlja
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, dok ne ovlasti drugu stručnu
organizaciju.
(5)
Stručna organizacija iz stavka 1. ovoga članka općim aktima: uređuje odnose od
interesa za jedinstveno organiziranje i obavljanje tehničkih pregleda i
registracije vozila u stanicama za tehničke preglede vozila te izdavanje
pokusnih pločica, normative i vrednovanje rezultata rada djelatnika stanica za
tehničke preglede, uređuje i obavlja i druge poslove na temelju ovlaštenja
određenih ovim Zakonom. Opći akti objavljuju se u »Narodnim
novinama«.
(6)
U obavljanju poslova iz stavka 5. ovoga članka, stručna organizacija
prati i usklađuje rad, usklađuje kriterije, pruža stručnu i drugu pomoć
stanicama za tehničke preglede, obavlja stručni nadzor i druge stručne poslove
koji joj propisom ministra nadležnog za unutarnje poslove budu povjereni te
surađuje sa istim ili sličnim tijelima u zemlji i svijetu.
(7)
Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove obavlja nadzor nad zakonitošću općih
akata iz stavka 5. ovoga članka i može ih obustaviti od
izvršenja.
(8)
Upravni i inspekcijski nadzor nad radom stručne organizacije iz stavka 1. ovoga
članka obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako povjerene joj poslove ne obavlja stručno ili ih obavlja
suprotno odredbama ovoga članka.
(10)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
274.
(1)
Ako stručna organizacija utvrdi da stanica za tehnički pregled vozila ne koristi
propisane, umjerene i ispravne uređaje i opremu ili da objekt i prostor ne
udovoljavaju propisanim uvjetima ili da tehničke preglede vozila u stanici
obavlja osoba koja nema dopuštenje (licencu) ili ako povjerene poslove ne
obavlja u skladu s propisima o tehničkim pregledima i registraciji vozila i
prema općim aktima iz članka 273. ovoga Zakona, odmah će obavijestiti
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, koje će stanici za tehnički pregled
vozila rješenjem privremeno zabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje
utvrđenih nedostataka.
(2)
Ako stanica za tehnički pregled vozila ne otkloni utvrđene nedostatke u
određenom roku, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove oduzet će joj
ovlaštenje za obavljanje tehničkih pregleda vozila.
(3)
Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se
može pokrenuti upravni spor.
(4)
Novčanom kaznom od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
ako obavlja tehnički pregled vozila, za vrijeme privremene zabrane
rada.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
4.
ISPITIVANJE I HOMOLOGACIJA VOZILA
Članak
275.
(1)
Motorna i priključna vozila te njihovi dijelovi i oprema prije stavljanja na
tržište i prve registracije moraju se podvrgnuti postupku provjere homologacije
radi utvrđivanja zadovoljavaju li propisane zahtjeve o
homologaciji.
(2)
Propisima o homologaciji propisuju se zahtjevi o homologaciji koje moraju
zadovoljavati vozila i njihovi dijelovi i oprema, metode i postupci ispitivanja,
načini priznavanja dokumenata o homologaciji izdanih u drugim zemljama, sadržaj
potvrde (certifikata) o sukladnosti, naknade za provođenje postupka kao i uvjeti
koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje određenih
radnji u postupku homologacije vozila i njihovih dijelova i
opreme.
(3)
Ovlašćuje se ravnatelj nadležnoga državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
da donese propise o homologaciji vozila i njihovih
dijelova.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba i fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(5)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
276.
(1)
Motorna i priključna vozila koja se proizvode pojedinačno ili se proizvode
u vrlo maloj seriji ili vozila na kojima se vrši nadogradnja, pregradnja ili
zamjena serijskog dijela ili uređaja na vozilu, moraju biti podvrgnuta
ispitivanju promijenjenih dijelova i uređaja i ostalih tehničkih značajki
prije puštanja u promet. Ispitivanju podliježu i svi pojedinačno proizvedeni ili
pregrađeni serijski uređaji i dijelovi bitni za sigurnost prometa na
cestama.
(2)
Vozila za koja nisu poznati tehnički podaci potrebni za tehnički pregled i
registraciju podvrgavaju se ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja vozila
radi utvrđivanja tih podataka.
(3)
O tehničkim podacima utvrđenim u postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka izdaje
se potvrda o ispitivanju konstrukcijskih osobina i
uređaja.
(4)
U postupku ispitivanja vozila provjerava se jesu li pojedini uređaji na vozilima
homologirani.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač, odnosno
vlasnik koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nije podvrgnuto
ispitivanju sukladno odredbama ovoga članka.
Članak
277.
(1)
Ispitivanje u slučajevima iz članka 276. ovoga Zakona kao i ispitivanje
konstrukcijskih osobina i uređaja vozila prema drugim propisima obavlja pravna
osoba koju ovlasti ministarstvo nadležno za poslove prometa uz suglasnost
ministarstva nadležnog za poslove gospodarstva.
(2)
Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavljati ispitivanje u skladu s
propisima, normativima i tehničkim uputama.
(3)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Zakona ispitivanje rezervoara plina na
vozilu kojem je ugrađen uređaj za pogon na plin, obavlja Državni
inspektorat.
(4)
Ispitivanje uređaja i opreme za plinski pogon može obavljati i organizacija
za ispitivanje kvalitete robe.
(5)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna ili fizička osoba-obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga
članka.
(6)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak
278.
(1)
Ispitivanje vozila i obradu dokumentacije u pravnoj osobi iz članka 277. ovoga
Zakona mogu obavljati osobe sa završenom najmanje visokom stručnom spremom
strojarskog ili prometnog smjera (cestovnog) koje imaju dopuštenje (licencu)
ministarstva nadležnog za poslove prometa.
(2)
Pregled vozila za potrebe ispitivanja vozila iz stavka 1. ovoga članka mogu
obavljati osobe s najmanje završenom višom stručnom spremom strojarskog ili
prometnog smjera (cestovnog) koje imaju dopuštenje (licencu) ministarstva
nadležnog za poslove prometa. Pregled vozila za potrebe ispitivanja vozila iz
stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i osobe koje su takve poslove obavljale
prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako ispitivanja obavljaju osobe koje ne ispunjavaju uvjete
propisane ovim člankom.
(4)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5)
Novčanom kaznom od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja
obavlja poslove ispitivanja i pregleda, a za to ne ispunjava
uvjete.
Članak
279.
Potvrdu
iz članka 276. stavka 3. ovoga Zakona o ispitivanju serijskih ili pojedinačno
proizvedenih vozila, motora, šasije ili rezervnog dijela pribavlja proizvođač, a
potvrdu o ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređaja preinačenog vozila,
motora, šasije ili dijela pribavlja vlasnik vozila.
Članak
280.
Ako
je za vozilo izdana potvrda s tehničkim podacima koji ne odgovaraju stvarnom
stanju vozila ili je izdana potvrda o ispitivanju od dvije ili više tvrtki s
različitim tehničkim podacima, ispitivanje konstrukcijskih osobina i uređaja
vozila obavit će povjerenstvo koje odredi ministarstvo nadležno za poslove
prometa.
Članak
281.
(1)
Upravni i inspekcijski nadzor nad poslovima ispitivanja konstrukcijskih osobina
i uređaja vozila obavlja ministarstvo nadležno za poslove
prometa.
(2)
Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom
nadležnim za poslove gospodarstva donese propise o uvjetima, postupku i načinu
ispitivanja vozila; o tome što se smatra proizvodnjom, preinakom i bitnijim
popravkom; o stručnoj spremi djelatnika koji obavljaju ispitivanje; o
obliku i sadržaju potvrde o ispitivanju; o vođenju evidencije o izdanim
potvrdama te o davanju na korištenje podataka o ispitivanju
vozila.
XI.
POSEBNE MJERE ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA
1.
OPĆE ODREDBE
Članak
282.
(1)
Policijski službenik koji obavlja nadzor vozača i drugih sudionika u prometu na
cesti, ovlašten je nad svakim sudionikom u prometu koji svojim ponašanjem ometa
ili ugrožava promet, provesti postupak ispitivanja pomoću odgovarajućih
sredstava i aparata (alkometar i dr.), umjerenih prema propisima o mjerilima i
mjeriteljskim uvjetima, radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, opojnih
droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni
za vrijeme vožnje, odnosno ovlašten je nakon toga te osobe s istim ciljem
odvesti na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički
pregled.
(2)
Prije poduzimanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, policijski službenik može
podvrgnuti vozača postupku prepoznavanja znakova koji su posljedica prisustva u
organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne
smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje
(3)
Policijski službenik odvest će na vađenje krvi i uzimanje urina radi analize i
osobe kad poriču rezultate ispitivanja da u organizmu ima opojnih droga ili
lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme
vožnje utvrđene odgovarajućim sredstvima i aparatima te kad zahtijevaju vađenje
krvi i urina radi analize, odnosno liječnički pregled.
(4)
Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužne su postupati prema zahtjevima
policijskog službenika.
(5)
Policijski službenik o poduzetim radnjama iz stavka 1. i 3. ovoga članka i
članka 182. ovoga Zakona obvezno sačinjava zapisnik, odnosno zahtjev za
liječnički pregled, vađenje krvi i uzimanje urina radi
analize.
(6)
Osoba za koju je ispitivanjem na jedan od načina iz stavka 1. ovoga članka
utvrđeno da u organizmu ima alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je
označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, snosi
troškove ispitivanja, a osoba iz stavka 3. ovoga članka snosi i troškove
odvoženja službenim policijskim vozilom na liječnički pregled, vađenje krvi i
uzimanje urina radi analize.
(7)
Postupak i način postupanja policijskog službenika radi prepoznavanja znakova i
simptoma prisustva u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova na
kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje iz
stavka 2. ovoga članka propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove uz
suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u
prometu, osim vozača i instruktora vožnje, koji odbije podvrgnuti se ispitivanju
ili stručnom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili urina.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač bicikla, zaprežnog vozila ili kandidat za vozača koji se odbije podvrgnuti
ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i
urina.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač motornog vozila i instruktor vožnje ako se odbije podvrgnuti ispitivanju
ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina, izreći će mu
se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje
šest mjeseci i pet negativnih bodova.
(11)
Osobi koja u razdoblju od 24 mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude
dva ili više puta pravomoćno kažnjena za prekršaje iz stavka 4. ovoga članka,
umjesto novčane kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60 dana te joj
može izreći zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od
jedne do dvije godine i odredit će joj se pet negativnih
bodova.
Članak
283.
(1)
Brzina kretanja vozila utvrđuje se pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja
vozila, tahografskog zapisa ili neposrednim praćenjem s
vozilom.
(2)
Fotografija i videozapis s podacima o utvrđenoj brzini, tahografski zapis i
zapisnik o očitanju na radaru koji nema zapis ili brzinomjera, služe kao dokaz o
utvrđenoj brzini kretanja vozila.
(3)
Ne mogu se koristiti niti ugrađivati u motorno vozilo uređaji ili naprave koje
imaju za cilj ometanje uređaja koje koriste ovlaštene osobe za nadzor prometa na
cestama. Ukoliko policijski službenik nađe na vozilu ili u vozilu takav uređaj
ili napravu naredit će vozaču da ga ukloni, a ukoliko vozač to odbije, uređaj
ili naprava će se ukloniti o trošku vozača.
(4)
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako
koristi ili ako ima ugrađene uređaje ili naprave koje imaju za cilj ometanje
uređaja kojima ovlaštene osobe obavljaju nadzor prometa na
cestama.
Članak
284.
(1)
Policijska uprava, odnosno policijska postaja oduzet će vozačku dozvolu vozaču i
instruktoru vožnje za kojeg se pregledom utvrdi da je postao tjelesno ili
duševno nesposoban za upravljanje vozilima, za vrijeme dok ta nesposobnost
traje.
(2)
Vozaču ili instruktoru vožnje koji ima pravo upravljati motornim vozilima više
kategorija, a to mu pravo za pojedine kategorije bude ograničeno zbog razloga
predviđenih u stavku 1. ovoga članka, poništit će se u vozačkoj dozvoli te
kategorije ili će se izdati na njegov zahtjev nova vozačka dozvola u koju će se
upisati one kategorije vozila kojima ima pravo upravljati.
(3)
Vozaču ili instruktoru vožnje koji se ne podvrgne nadzornome zdravstvenom
pregledu na koji je upućen, vozačka će se dozvola oduzeti dok se tom pregledu ne
podvrgne.
(4)
Protiv odluke o oduzimanju vozačke dozvole vozač može u roku od tri dana
podnijeti prigovor ministru nadležnom za unutarnje poslove koji će o njemu
odlučiti u roku od 8 dana od dana podnošenja.
Članak
285.
(1)
Policijski službenik će privremeno oduzeti vozačku dozvolu i isključiti iz
prometa vozača i instruktora vožnje:
1)
koji upravlja ili pokuša upravljati vozilom, a u organizmu ima alkohola ili
opojnih droga ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti (članak 199. ovoga
Zakona),
2)
koji upravlja ili pokušava upravljati vozilom ako je očito da je vozač u takvu
psihofizičkom stanju (umor, stres, bolest, prisutnost lijekova u organizmu na
kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje) da
nije sposoban sigurno upravljati vozilom (članak 198. ovoga
Zakona),
3)
koji nema pomagala za koja je navedeno u vozačkoj dozvoli da ih mora
koristiti tijekom upravljanja (članak 196. stavak 2. ovoga
Zakona),
4)
koji upravlja vozilom suprotno odredbama članka 221. stavka 3. i
4.,
5)
koji ne postupi po zahtjevu policijskog službenika da se podvrgne ispitivanju
ili stručnom pregledu (članak 282. stavak 4. ovoga
Zakona).
(2)
Policijski službenik isključit će iz prometa:
1)
vozača motocikla ili mopeda i osobe koje se prevoze tim vozilima, ako kod sebe
nemaju zaštitne kacige ili je odbije nositi na glavi (članak 114. ovoga
Zakona),
2)
vozača kojeg zatekne da upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje
vozilom, koji upravlja vozilom, a nema važeću vozačku dozvolu odgovarajuće
kategorije ili koji upravlja vozilom u vrijeme kad mu je vozačka dozvola
privremeno oduzeta ili kad mu je pravomoćnom odlukom nadležnog tijela izrečena
zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili
kategorije,
3)
vozača koji ne postupi u skladu s člankom 235. ovoga
Zakona.
(3)
Na temelju odredbi stavka 1. ovoga članka, vozačka dozvola se privremeno oduzima
dok ne prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najduže do 30 dana.
(4)
Ako u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka vozač ne preuzme privremeno oduzetu
vozačku dozvolu kada prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta ili u roku od 30
dana od dana privremenog oduzimanja, vozačka dozvola će se dostaviti tijelu u
čijoj se evidenciji vodi. Tijelu u čijoj se evidenciji vodi vozač vozačku
dozvolu dostavit će i u slučaju da je u međuvremenu od nadležnog tijela doneseno
pravomoćno rješenje o kazni i izrečenoj zaštitnoj mjeri.
(5)
Prilikom postupanja prema vozaču ili instruktoru vožnje po stavku 1. ovoga
članka, policijski službenik omogućit će vozaču da u primjerenom roku pozove
drugoga vozača, koji ispunjava uvjete za upravljanje vozilom u prometu, da
preuzme vozilo kojim je upravljao vozač koji se isključuje iz
prometa.
(6)
Ukoliko vozač pokuša ili nastavi upravljati vozilom nakon što je isključen iz
prometa na cesti i nastavi činjenje prekršaja zbog kojeg je isključen iz
prometa, policijski službenik će vozača ponovo isključiti iz prometa i u smislu
članka 85. ovoga Zakona izdati nalog za premještanje vozila. Premješteno vozilo
može se podići čim prestanu razlozi premještanja a najkasnije u roku od osam
dana. Nakon toga vozilo će se dati na čuvanje odgovarajućoj pravnoj osobi o
trošku vlasnika.
Članak
286.
(1)
Za određene prekršaje iz ovoga Zakona, počinitelju prekršaja će se, osim
izricanja kazne i zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, izreći i
negativni bodovi od jednog do pet, ovisno o težini
prekršaja.
(2)
Negativni bodovi evidentiraju se na temelju pravomoćne odluke o
kažnjavanju.
(3)
Pravomoćno izrečeni negativni bodovi evidentiraju se u evidenciju
vozača.
Članak
287.
(1)
Vozača kojem je u razdoblju od tri godine (36 mjeseci), zbog počinjenih
prekršaja iz ovoga Zakona izrečeno pravomoćno najmanje šest negativnih bodova,
policijska uprava, odnosno policijska postaja u kojoj se vodi u evidenciji
vozača pozvat će na predavanje o posljedicama prometnih nesreća i uputiti ga u
školu sigurne vožnje.
(2)
Vozač se dužan odazvati i prisustvovati predavanju o posljedicama prometnih
nesreća i proći program škole sigurne vožnje, a ako se iz opravdanih razloga ne
odazove pozivu i prisustvuje predavanju, odnosno ne prođe program sigurne
vožnje, policijska uprava, odnosno policijska postaja pozvat će ga ponovo u roku
od tri mjeseca.
(3)
Vozaču koji se neopravdano ne odazove i nakon što je ponovno pozvan, izreći će
se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije u
trajanju od najmanje tri mjeseca.
(4)
Vozaču kojem je u roku iz stavka 1. ovoga članka zbog počinjenih prekršaja iz
ovoga Zakona pravomoćno izrečeno najmanje devet negativnih bodova prekršajnim
nalogom izreći će se zaštitna mjera prestanka važenja vozačke
dozvole.
(5)
Ako je osoba iz stavka 4. ovoga članka, vozač kojemu je to osnovno zanimanje ili
mu vozilo služi isključivo za ostvarivanje prihoda za život, a to vjerodostojno
dokaže, umjesto mjere prestanka važenja vozačke dozvole, može se izreći zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do 12
mjeseci.
(6)
Mjera iz stavka 5. ovoga članka, vozaču se izriče za onu kategoriju vozila,
kojim je sakupio najveći broj negativnih bodova.
(7)
Vozač iz stavka 4. ovoga članka može pristupiti ponovnom polaganju vozačkog
ispita po proteku 12 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o prestanku važenja
vozačke dozvole, a vozač iz stavka 5. prije vraćanja vozačke dozvole dužan je
pristupiti školi sigurne vožnje i položiti ispit iz predmeta »Poznavanje
prometnih propisa«.
(8)
Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka, osoba kojoj je izrečena zaštitna
mjera ima pravo prigovora u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Prigovor
odgađa izvršenje rješenja.
(9)
Vozač koji je pozvan i prisustvuje predavanju o posljedicama prometnih nesreća
te koji je upućen u školu sigurne vožnje, snosi troškove predavanja i škole
sigurne vožnje u visini koju odredi ministar nadležan za unutarnje
poslove.
(10)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji ne postupi po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, odnosno vozač iz
stavka 7. ovoga članka ako ne pristupi ispitu iz predmeta »Poznavanja prometnih
propisa« i školi sigurne vožnje.
(11)
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u
roku od osam dana po pravomoćnom rješenju ne preda svoju vozačku dozvolu
policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji radi upisa izrečene zaštitne
mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili prestanka važenja vozačke
dozvole.
Članak
288.
(1)
Svi pravomoćno izrečeni negativni bodovi koji su bili temelj izricanja mjere po
članku 287. stavku 3. ovoga Zakona ne mogu ponovo biti osnova za primjenu mjere
predavanja o posljedicama prometnih nesreća, upućivanja u školu sigurne vožnje i
izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom niti prestanka
važenja vozačke dozvole.
(2)
Negativni bodovi za koje je nastupila rehabilitacija, odnosno koji su protekom
36 mjeseci brisani iz kaznene evidencije ne mogu biti osnova izricanja zaštitne
mjere zabrane upravljanja motornim vozilom niti se smiju davati na uvid ni
dostavljati bilo kome.
Članak
289.
(1)
Osobi iz članka 212. ovoga Zakona koja se odbije podvrgnuti provjeri
ili koja pri provjeri ne pokaže potrebnu stručnu osposobljenost, oduzet će se
licenca, odnosno zabraniti rad sve dok se ne podvrgne provjeri ili na toj
provjeri ne pokaže dovoljno znanja.
(2)
Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje na provjeri ne pokažu potrebno znanje mogu
se, na svoj zahtjev, podvrgnuti ponovnoj provjeri nakon proteka 15
dana od dana provjere.
(3)
Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon tri provjere ne pokažu dovoljno
znanja, ne mogu pristupiti ponovnoj provjeri dok ne protekne šest mjeseci od
dana posljednje provjere.
Članak
290.
(1)
Vozač kojem je vozačka dozvola oduzeta (članak 284.) ili je isključen iz prometa
(članak 285.) ili mu je izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili
mjera prestanka važenja vozačke dozvole, ne smije za to vrijeme upravljati
vozilom u prometu na cesti.
(2)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba i fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da vozač kome je
oduzeta vozačka dozvola ili mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja
motornim vozilom određene kategorije upravlja vozilom u prometu na cesti za to
vrijeme.
(3)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4)
Novčanom kaznom od namanje 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji
upravlja vozilom za vrijeme dok mu je oduzeta vozačka dozvola, izrečena zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mu je izrečena mjera
prestanka važenja vozačke dozvole.
(5)
Vozaču koji u razdoblju od 24 mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude
dva ili više puta pravomoćno kažnjen za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka,
umjesto novčane kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60 dana te mu
može izreći zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od
jedne do dvije godine i odredit će mu se pet negativnih
bodova.
Članak
291.
(1)
Ako policijski službenik zatekne vozilo na cesti koje zbog tehničke
neispravnosti ugrožava ili ometa druge sudionike u prometu (neispravan uređaj za
upravljanje, uređaji za zaustavljanje, uređaj za spajanje vučnog i
priključnog vozila u vrijeme kada vuče priključno vozilo, neispravna svjetla za
osvjetljavanje ceste i označavanje vozila i neispravna svjetlosna signalizacija
noću i danju u vrijeme smanjene vidljivosti, neispravni brisači vjetrobranskog
stakla u vrijeme vožnje po kiši i snježnim padalinama, dotrajale ili bitno
oštećene gume te ako na vozilu ima ugrađene uređaje za davanje svjetlosnih i
zvučnih znakova iz članka 153.) ili na kojem je teret nepravilno smješten,
odnosno nedovoljno osiguran, ili kojim se bez dozvole prevozi teret čije
dimenzije, odnosno masa premašuju najveće dopuštene dimenzije, odnosno masu ili
osovinsko opterećenje, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom i
otkloni neispravnost ili da vozilo odveze do određenog mjesta gdje može
otkloniti neispravnost, odnosno pribavi dozvolu za izvanredni
prijevoz.
(2)
Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je
kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće bez zimske opreme na dijelu
ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah
prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je
kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku
opremu.
(3)
Policijski službenik može narediti vozaču da vozilo odveze na tehnički pregled
radi utvrđivanja neispravnosti ili narediti u suradnji sa stručno osposobljenim
nadzornikom pravne osobe koja upravlja i gospodari javnim cestama, da se izvrši
kontrola ukupne mase, osovinskog opterećenja i dimenzija vozila. Ako se na tim
pregledima utvrdi da vozilo nije tehnički ispravno ili prekoračuje dopuštenu
masu ili osovinsko opterećenje ili ukupnu nosivost ili dimenzije vozila,
troškove pregleda i kontrole snosi vozač.
(4)
Policijski službenik isključit će iz prometa i vozilo koje nije registrirano ili
koje nema propisane registarske pločice ili koje nije u propisanom roku
podvrgnuto redovnom ili izvanrednom tehničkom pregledu ili za koje nije
produženo važenje prometne dozvole.
(5)
Ako vozač ne postupi po naređenju iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, policijski
službenik isključit će vozilo iz prometa. Isključenje vozila iz prometa traje
sve dok se ne otklone razlozi zbog kojih je vozilo
isključeno.
(6)
Vozač je dužan isključeno vozilo odmah ukloniti s ceste na mjesto na kojem neće
ugrožavati sigurnost prometa ili ometati normalan tok prometa (parkiralište,
ugibalište i sl.), a najkasnije u roku od 12 sati vozač je dužan ukloniti
isključeno vozilo sa ugibališta i sličnih mjesta.
(7)
Ukoliko vozač nastavi upravljati vozilom nakon što je isključeno iz prometa na
cesti ili ne ukloni vozilo sukladno odredbi stavka 6. ovoga članka,
policijski službenik će ponovo vozilo isključiti iz prometa ili u smislu članka
85. ovoga Zakona izdati nalog za njegovo premještanje na drugo
mjesto.
(8)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje je isključeno iz
prometa.
(9)
Novčanom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba fizička osoba-obrtnik ako naredi ili dopusti da u prometu na
cestama sudjeluje vozilo koje je isključeno iz prometa.
(10)
Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 5.000,00
kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(11)
Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka i odgovorna osoba u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak
292.
(1)
Policijski službenik koji je isključio vozilo iz prometa vozaču će privremeno
oduzeti registarske pločice.
(2)
Policijski službenik koji je isključio iz prometa vozilo namijenjeno za prijevoz
opasnih tvari zbog prekršaja iz članka 291. ovoga Zakona privremeno će oduzeti i
ADR certifikat vozila.
(3)
Policijska uprava, odnosno policijska postaja čiji je policijski službenik
privremeno oduzeo registarske pločice dužne su ih vozaču vratiti kada prestanu
razlozi zbog kojih su oduzete.
(4)
Ako vozač u roku od 30 dana ne otkloni razloge zbog kojih je vozilo isključeno
iz prometa i ne preuzme oduzete registarske pločice, iste će se dostaviti tijelu
koje vozilo vodi u evidenciji.
(5)
Policijski službenik koji je privremeno oduzeo registarske pločice, tahografski
zapis ili ADR certifikat vozila prema odredbama ovoga članka, članka 285. i
članka 291. ovoga Zakona, dužan je vozaču o tome izdati potvrdu koja sadrži
naziv i sjedište tijela čiji je službenik oduzeo registarske pločice,
tahografski zapis ili ADR certifikat vozila, vrstu i registarski broj vozila,
naziv tijela koje je izdalo prometnu dozvolu, ime i prezime vlasnika vozila i
njegovu adresu, ime i prezime vozača i njegovu adresu, razlog oduzimanja, datum,
vrijeme, cestu i mjesto oduzimanja, način i vrijeme vraćanja te pečat tijela i
potpis policijskog službenika.
Članak
293.
Novčane
kazne naplaćene prema ovom Zakonu prihod su državnog proračuna Republike
Hrvatske, a koriste se prema odluci Vlade Republike Hrvatske za financiranje
preventivnih aktivnosti u cestovnom prometu te za podmirenje troškova jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada obavljaju poslove iz ovoga
Zakona.
2.
POSEBNE ODREDBE O PREKRŠAJIMA
Članak
294.
(1)
Za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća, počinitelju će
se izreći najmanje dvostruka novčana kazna od najniže kazne propisane za taj
prekršaj.
(2)
Ukoliko je za prekršaj kojim je izazvana prometna nesreća propisana zaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, tada se ona izriče u trajanju
najmanje tri mjeseca, a izriču se i dodatna dva negativna
boda.
Članak
295.
(1)
Novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja naplaćuju policijski službenici,
odnosno za prekršaje za koje su ovlašteni postupati na osnovi članka 5. stavka
3. ovoga Zakona i službenici nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
(2)
Sudioniku u prometu koji ne plati novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja
policijski službenik, odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave izdat će prekršajni nalog s uputom da
novčanu kaznu može platiti u roku od osam dana od dana uručenja prekršajnog
naloga.
(3)
Radi osiguranja izvršenja kazne ili zaštitne mjere, odnosno osiguranja
nazočnosti u prekršajnom postupku, policijski službenik može strancu naložiti
mjeru opreza privremenog oduzimanja putovnice, odnosno druge isprave koja služi
kao zamjena za putnu ispravu, do tri dana.
(4)
Mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole izriče se u trajanju do 30
dana nalogom na način i u slučajevima propisanim ovim
Zakonom.
(5)
Policijski službenici i službenici nadležnoga upravnog tijela jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave za prekršaje za koje je predviđena kazna u ovom
Zakonu u iznosu od 300,00 do 700,00 kuna, u slučajevima kada prekršajem nije
izazvana opasnost za druge sudionike u prometu, mogu umjesto novčane kazne
izreći mjeru pisanog upozorenja. Mjera pisanog upozorenja ne može se izreći za
prekršaje za koje su propisani negativni bodovi niti osobi kojoj je takva mjera
u zadnjih 12 mjeseci već izrečena. Izrečena mjera pisanog upozorenja evidentira
se u evidenciji.
Članak
296.
Ako
instruktor vožnje izgubi pravo upravljati vozilima na temelju članka 287. ovoga
Zakona ili mu bude izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene
vrste ili kategorije ili zaštitna mjera prestanak važenja vozačke dozvole, on se
za to vrijeme ne smije baviti osposobljavanjem kandidata za vozače u praktičnom
upravljanju vozilom.
Članak
297.
(1)
Tijelo koje izrekne kaznu, odnosno zaštitnu mjeru iz ovoga Zakona, dužno je o
izrečenoj kazni, odnosno mjeri obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove
pravosuđa i ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u roku od osam dana od
pravomoćnosti.
(2)
O izrečenim, zaštitnim mjerama, negativnim bodovima, mjerama pisanog upozorenja,
prometnim nesrećama i njihovim posljedicama te o vozačima vozila i vozilima
ministarstvo nadležno za unutarnje poslove vodi
evidenciju.
(3)
S podacima iz evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se koristiti
pravosudna tijela, upravna tijela koja vode prekršajni postupak te ministarstvo
nadležno za unutarnje poslove.
(4)
S evidencijama o prometnim nesrećama te o vozačima i vozilima mogu se osim
tijela iz stavka 3. koristiti i zdravstvene i druge institucije, organizacije i
tijela koja se bave pitanjima sigurnosti prometa te pravne i fizičke osobe koje
obavljaju javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe te provode javne ovlasti
na temelju ovoga Zakona.
Članak
298.
(1)
Trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom računa se od dana
upisivanja zaštitne mjere u vozačku dozvolu, odnosno u evidenciju o izdanim
vozačkim dozvolama na temelju pravomoćne odluke o izricanju te
mjere.
(2)
Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne računa se u vrijeme trajanja
zaštitne mjere iz stavka 1. ovoga članka.
(3)
Ovlašćuje se ministar nadležan za unutarnje poslove da donese propise o načinu
evidentiranja, praćenja i objave podataka o izrečenim kaznama, mjerama
sigurnosti, zaštitnim mjerama, negativnim bodovima, mjerama pisanog upozorenja,
prometnim nesrećama i njihovim posljedicama, o programu i načinu predavanja o
posljedicama prometnih nesreća i o programu sigurne
vožnje.
Članak
299.
(1)
Izvršenje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom može se odgoditi
na određeno vrijeme, osim za prekršaje iz članka 199. ovoga Zakona, ako
tijelo koje je izreklo zaštitnu mjeru utvrdi da se, prema okolnostima u kojima
je prekršaj počinjen i prema ponašanju počinitelja nakon počinjenog
prekršaja, a s obzirom na njegovo ranije ponašanje u prometu, može
očekivati da on i bez izvršenja te mjere neće ubuduće činiti prekršaje u prometu
na cesti.
(2)
Tijelo koje vodi prekršajni postupak, profesionalnim vozačima, instruktorima
vožnje ako bi se bezuvjetnim izricanjem zaštitne mjere ugrozila njihova
egzistencija, odgodit će izvršenje zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom
određene vrste ili kategorije, osim za prekršaje iz članka 199. ovoga Zakona uz
uvjet da počinitelj prekršaja u određenom roku, koji ne može biti kraći od jedne
ni duži od dvije godine, ne počini drugi prekršaj iz ovoga Zakona za koji se
može izreći zaštitna mjera.
(3)
U odluci o prekršaju kojim je izrečena mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka
odredit će se vrijeme trajanja te mjere i vrijeme za koje se odgađa njezino
izvršenje.
(4)
Ukoliko prekršitelj u roku na koji je odgođeno izvršenje zaštitne mjere zabrane
upravljanja motornim vozilom ne počini novi prekršaj za koji je propisana
zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom zaštitna mjera se neće
izvršiti.
Članak
300.
(1)
Odgođeno izvršenje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom određene
kategorije opozvat će se ako počinitelj prekršaja, u roku za koje je izvršenje
odgođeno, počini novi prekršaj za koji je propisano izricanje zaštitne mjere
zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije.
(2)
Ako tijelo koje vodi prekršajni postupak izrekne počinitelju prekršaja novu
zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom i opozove odgođeno izvršenje
ranije zaštitne mjere, vrijeme trajanja nove zaštitne mjere zbrojit će se s
vremenom trajanja ranije izrečene, a odgođene zaštitne mjere i izreći će se
jedna zaštitna mjera čije ukupno trajanje ne može biti duže od dvije
godine.
(3)
Izvršenje zaštitne mjere iz stavka 2. ovoga članka ne može se
odgađati.
Članak
301.
Vozaču
koji ima inozemnu vozačku dozvolu i počini prekršaj na teritoriju Republike
Hrvatske umjesto izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim
vozilom izreći će se zabrana korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriju
Republike Hrvatske.
Članak
302.
Instruktor
vožnje pod čijim se nadzorom kandidat za vozača obučava u upravljanju vozilom u
prometu na cesti, kaznit će se za prekršaj što ga počini kandidat za vozača,
osim ako nije bio u mogućnosti spriječiti prekršaj.
XII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
303.
(1)
Propise o sadržaju, obliku i boji obrazaca donose ministri nadležni za provedbu
pojedinih odredbi ovoga Zakona.
(2)
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
preuzima evidencije, upisnike, pismohranu i drugu dokumentaciju koju koristi i
vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje u obavljanju poslova osposobljavanja
kandidata za vozače.
Članak
304.
(1)
Odredbe članaka 216. stavka 2. o dobnoj granici za upravljanje vozilima M
kategorije i odredbe članka 221. ne primjenjuju se na vozače koji su položili
vozački ispit do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)
Odredbe članka 5. stavka 3. i 9. i članka 221. stavka 5. ovoga Zakona (program
sigurne vožnje) primjenjivat će se od 1. siječnja 2007.
(3)
Do stjecanja uvjeta za primjenu odredbi članka 221. stavka 5. ovoga Zakona,
umjesto programa sigurne vožnje, primjenjivat će se poseban program
osposobljavanja za sigurno upravljanje vozilom u autoškolama ili školama sigurne
vožnje koje za to dobiju odobrenje ministra nadležnog za unutarnje
poslove.
(4)
Autoškole koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona imale ovlaštenje za
osposobljavanje kandidata iz predmeta Pružanje prve pomoći mogu nastaviti
osposobljavanje.
(5)
Autoškole, osnovane do dana početka primjene ovoga Zakona, dužne su uskladiti
organizaciju i djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci
od dana stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 303. ovoga
Zakona.
(6)
Autoškolama koje ne usklade organizaciju i djelatnost u roku iz stavka 3. ovoga
članka, ovlaštenje za obavljanje tih poslova prestaje danom isteka tog
roka.
(7)
Uvjete za autoškole ili škole sigurne vožnje iz stavka 2. i program provjere,
propisat će ministar nadležan za unutarnje poslove.
Članak
305.
(1)
Osobe koje su stručnu spremu za poslove stručnog voditelja stekle po ranijim
propisima a nemaju stručnu spremu propisanu člankom 203. ovoga Zakona, mogu i
dalje obavljati poslove stručnog voditelja, a najduže tri godine od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)
Osobe koje su stručnu spremu za osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog
predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila stekle prema ranijim propisima, a
nemaju stručnu spremu propisanu člankom 203. stavkom 1. ovoga Zakona, mogu i
dalje osposobljavati kandidate za vozače iz tog nastavnog predmeta, a najduže
tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3)
Osobe koje su stručnu spremu za ovlaštenog ispitivača za nastavni predmet
Prometni propisi i sigurnosna pravila i upravljanje vozilom stekle prema
ranijim propisima, a nemaju stručnu spremu propisanu člankom 208. ovoga Zakona,
mogu i dalje obavljati poslove ovlaštenog ispitivača iz tih nastavnih
predmeta, a najduže tri godine od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(4)
Osobe iz članka 206. stavka 6. dužne su položiti stručni ispit u roku od godine
dana od donošenja programa stručnog ispita iz stavka 7. istoga
članka.
Članak
306.
(1)
Stanice za tehničke preglede vozila dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost
u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu odgovarajućih provedbenih propisa iz
članka 273. stavka 3. i članka 308. ovoga Zakona.
(2)
Stanice za tehničke preglede vozila koje ne usklade svoj rad i organizaciju u
roku iz stavka 1. ovoga članka, prestaju s radom istekom tog
roka.
Članak
307.
(1)
Osobe koje do stupanja na snagu ovoga Zakona imaju dopuštenje (licencu) za
obavljanje poslova nadzora tehničke ispravnosti vozila izdanu od ministarstva
nadležnog za unutarnje poslove mogu i dalje obavljati te poslove iako ne
ispunjavaju uvjete iz članka 260. ovoga Zakona.
(2)
Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona obavljale ispitivanje
vozila i obradu dokumentacije te pregled za potrebe ispitivanja vozila iz članka
278. ovoga Zakona a koje ne ispunjavaju uvjete iz navedenog članka mogu
nastaviti obavljati te poslove te će im ministarstvo nadležno za poslove prometa
izdati dopuštenje (licenca).
Članak
308.
(1)
Stručne organizacije iz članka 206. i 273. ovoga Zakona dužne su uskladiti i
organizirati svoju djelatnost i donijeti akte propisane ovim Zakonom u roku od
tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.
(2)
Stručne organizacije iz članka 206. i 273. ovoga Zakona koje ne usklade svoj rad
i organizaciju i ne donesu akte propisane ovim Zakonom u roku iz stavka 1. ovoga
članka, prestaju s radom istekom tog roka.
Članak
309.
(1)
Vozačke dozvole izdane sukladno važećim propisima zamijenit će se u roku od pet
godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)
Prilikom zamjene vozačkih dozvola vozaču koji ima vozačku dozvolu A, B,C,D i E
kategorije, pored tih kategorija ovjerit će se i A1, B+E, C1+E, C+E i D+E
kategorija.
(3)
Prilikom zamjene vozačkih dozvola izdanih na rok od 65 godina vozaču će se
izdati vozačka dozvola na rok od 80 godina ukoliko ne postoji ograničenje u
uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti za vozača motornog
vozila.
Članak
310.
(1)
Obrasce u svezi s vozačkim dozvolama i registracijom vozila, registre,
registarske i druge pločice izrađuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove
ili organizacija koju ono za to ovlasti.
(2)
Obrasce i registre u svezi s tehničkim pregledima vozila propisuje ministar
nadležan za unutarnje poslove, a izrađuje stručna organizacija iz članka 273.
ovoga Zakona.
(3)
Cijene obrazaca, registara, registarskih i drugih pločica iz stavka 1. ovoga
članka propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.
Članak
311.
Ministri
i drugi dužnosnici ovlašteni ovim Zakonom za donošenje odluka i propisa donijet
će ih u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Članak
312.
Do
donošenja provedbenih propisa iz ovoga Zakona, ostaju na snazi sljedeći
provedbeni propisi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga
Zakona:
1.
Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (»Narodne
novine«, br. 34/03.),
2.
Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (»Narodne novine«,
br. 87/02.),
3.
Pravilnik o znacima što ih sudionicima u prometu na cestama daju ovlaštene osobe
(»Narodne novine«, br. 9/93.),
4.
Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati vozači motornih
vozila (»Sl. list SFRJ«, br. 5/82.),
5.
Pravilnik o zdravstvenim pregledima o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za
upravljanje vozilima na motorni pogon (»Narodne novine«, br. 30/70.) i Rješenje
o visini naknade za zdravstveni pregled vozača (»Narodne novine«, br.
32/98.),
6.
Pravilnik o načinu obilježavanja vozila kojim se prevoze djeca (»Narodne
novine«, br. 12/93.),
7.
Pravilnik o ukupnom trajanju vremena upravljanja vozilom, o radu udvojenih
posada, odmorima vozača i o individualnoj kontrolnoj knjižici (»Narodne novine«,
br. 18/93. i 58/95.),
8.
Pravilnik o posebnom znaku za obilježavanje vozila invalida (»Narodne novine«,
br. 12/93. i 47/94.),
9.
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi
elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine«,
br. 110/01.),
10.
Pravilnik o načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja urina za analizu radi
utvrđivanja koncentracije alkohola, prisustva opojnih droga i psihoaktivnih
tvari (»Narodne novine«, br. 107/99.) i Rješenje o određivanju zdravstvenih i
drugih ustanova za analizu uzoraka krvi i urina radi utvrđivanja koncentracije
alkohola, prisustva opojnih droga ili psihoaktivnih tvari (»Narodne novine«, br.
2/00., 101/00. i 11/01.),
11.
Pravilnik o registraciji vozila na motorni pogon i priključnih vozila (»Narodne
novine«, br. 12/93., 22/93. i 149/02.) i Rješenje o određivanju cijene obrazaca
i registarskih pločica (»Narodne novine«, br. 22/95., 22/96., 38/96., 101/96. i
89/98.),
12.
Pravilnik o registraciji i opremi te uvjetima za upravljanje vozila
Ministarstva unutarnjih poslova (»Narodne novine«, br. 55/94., 83/94., 57/96. i
142/03.),
13.
Pravilnik o tehničkim pregledima vozila (»Narodne novine«, br. 9/93., 69/96.,
2/01.,149/02. i 150/03.),
14.
Pravilnik o vozačkim dozvolama (»Narodne novine«, br. 12/93. i
149/02.),
15.
Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu izdavanja dozvole instruktora vožnje
(»Narodne novine«, br. 8/93. i 103/97.),
16.
Pravilnik o registraciji vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike
Hrvatske (»Narodne novine«, br. 79/02.),
17.
Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (»Narodne novine«,
br. 59/98. i 18/04.),
18.
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema za pogon
motornih vozila plinom (»Narodne novine«, br. 4/00., 57/01. i
91/01.),
19.
Pravilnik o tehničkim uvjetima i ispitivanju tahografa (»Narodne novine«, br.
65/01.),
20.
Pravilnik o ispitivanju vozila (»Narodne novine«, br.
17/93.),
21.
Pravilnik o utvrđivanju mreže i kriterija o dostatnom broju stanica za tehnički
pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98., 105/01., 34/02., 63/02., 130/03.,
158/03. i 89/04.),
22.
Pravilnik o jedinstvenom informatičkom sustavu i obradi podataka tehničkih
pregleda i registracije vozila (»Narodne novine«, br.
166/98.),
23.
Pravilnik o programu i načinu stručnog usavršavanja i provjeri stručnosti
kontrolora i drugih djelatnika koji rade na stručnim poslovima tehničkih
pregleda i registracije vozila i Program ispita za kontrolore tehničke
ispravnosti vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),
24.
Pravilnik o stručnom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled vozila
(»Narodne novine«, br. 166/98.),
25.
Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata
rada u stanicama za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98. i
34/02.),
26.
Pravilnik o naknadama za tehnički pregled i drugim poslovima koji se obavljaju u
stanicama za tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98., 109/01.,
34/02., 198/03.),
27.
Pravilnik o uvjetima rada, organizacijskim i drugim uvjetima za rad stanica za
tehnički pregled vozila (»Narodne novine«, br. 166/98.),
28.
Pravilnik o odori i oznakama školskih prometnih jedinica i prometnih jedinica
mladeži (»Narodne novine«, br. 40/93.),
29.
Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja i djelovanja školskih prometnih
jedinica i prometnih jedinica mladeži (»Narodne novine«, br. 40/93. i
66/93.),
30.
Pravilnik o odori željezničkih djelatnika i načinu zaustavljanja
prometa na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini (»Narodne
novine«, br. 33/97.),
31.
Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače vozila na motorni pogon
(»Narodne novine«, br. 89/94., 42/95., 30/98. i 53/98.),
32.
Pravilnik o osposobljavanju vojnih osoba za vozače vozila na motorni pogon i
načinu polaganja vozačkih ispita (»Narodne novine«, br.
22/93.),
33.
Pravilnik o uvjetima i načinu polaganja vozačkog ispita (»Narodne novine«, br.
89/94., 30/98. i 53/98.),
34.
Pravilnik o organizaciji i provedbi vozačkih ispita (»Narodne novine«, br.
99/98.),
35.
Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače vozila na motorni pogon iz
nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nezgodi
(»Narodne novine«, br. 59/98.),
36.
Pravilnik o programu i načinu predavanja o posljedicama prometnih nezgoda te
programu i načinu provjere poznavanja propisa (»Narodne novine«, br. 69/96. i
102/01.) i Rješenje o određivanju visine troškova predavanja o posljedicama
prometnih nezgoda i provjere poznavanja prometnih propisa (»Narodne novine«, br.
106/96.),
37.
Naredba o ograničenju prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 38/04. i
51/04.),
38.
Naredba o prometu vozila na motorni pogon i priključnih vozila na cestama u
zimskim uvjetima (»Narodne novine«, br. 9/93. i 103/95.),
39.
Propisi o homologaciji vozila i dijelova i o temeljnim zahtjevima za traktore
koji su doneseni na temelju Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96.).
Članak
313.
Stupanjem
na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sigurnosti prometa na cestama
(»Narodne novine«, br. 84/92., 5/93., 6/93., 26/93., 29/94., 43/96., 46/96.,
54/96. i 59/96.).
Članak
314.
Ovaj
Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 20. kolovoza
2004.
Klasa:
340-08/04-01/02
Zagreb, 15. srpnja 2004.
HRVATSKI
SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga
sabora
Vladimir Šeks, v. r.